Pomoć na cesti 1987 • Stanje na cestama 072 777 777
• Služba članstva 0800 9987 • HAK Rent a car 072 1987 00
Za sanaciju opasnih mjesta radi smanjenja broja prometnih nesreća potrebno je izdvojiti oko 300 milijuna kuna
EuroRAP: Jadranska magistrala najrizičnija cesta u Republici Hrvatskoj
Objavljeno: 23.7.2015.
U Hrvatskom autoklubu su 23. srpnja 2015. javnosti predstavljeni rezultati EuroRAP (European Road Assesment Programme, Europski program procjene cesta) istraživanja razine rizika Jadranske turističke ceste (državne ceste D 8 ili Jadranske magistrale), provedenog u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti i uz pokroviteljstvo Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.
Istraživanje sigurnosti, provedeno koncem 2014. i početkom 2015. pokazalo je kako više od dvije trećine dionica na Jadranskoj magistrali ne zadovoljava minimalni međunarodno prihvaćeni RPS (Road Protection Score) sigurnosni standard od tri zvjezdice jer su ocijenjene sa preniskih dvije zvjezdice. Prema EuroRAP sustavu ocjenjivanja jedna zvjezdica označava visoki rizik, a pet nizak.
Testiranje sigurnosti i digitalnu video snimku svih 643 kilometara od granice s Slovenijom do granice s Crnom Gorom je napravio Hrvatski autoklub s Fakultetom prometnih znanosti. Na predstavljanju rezultata predložene su i konkretne mjere – njih 27, za čiju je primjenu i saniranje opasnih dionica na Jadranskoj magistrali potrebno oko 311 milijuna kuna. Istaknuto je i kako se, ukoliko ne dođe do saniranja, može očekivati kako će tijekom sljedećih 20 godina na Jadranskoj magistrali doći do 2082 prometne nesreće sa smrtnim i težim ozljedama.
Mr. sc. Krešimir Viduka iz Hrvatskog autokluba rekao je u da Europskoj uniji na 100.000 stanovnika prosječno pogiba 5,1 osoba a naša zemlja je sa 7,3 poginule osobe na 23. mjestu. Naglasio je da je tijekom godina zabilježen pad broja poginulih tako da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 308 osoba, no cilj je da se do 2020. taj broj smanji na 213.
Dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti kazao je kako su rezultati istraživanja očekivani jer je cesta projektirana prije 50-tak godina te se elementi njene cestovne infrastrukture ne mogu nositi sa zahtjevima modernog prometa, posebice kad je riječ o zaštiti vozila u prometu. Dodao je kako HAK i prometni stručnjaci s fakulteta žele doprinijeti donošenju odluka o investiranju u poboljšanje cestovne infrastrukture radi podizanja cestovne sigurnosti.
Željeli bismo da se najopterećeniji dijelovi te ceste podignu na razinu od minimalno tri zvjezdice koje jamče dosta visok stupanj sigurnosti, istaknuo je dr. sc. Ševrović dodavši kako će cjelovita analiza biti poslana svim relevantnim domaćim institucijama, a dostupna je i svim upraviteljima ceste koji je mogu koristiti kao argument u pronalaženju sredstava u Hrvatskoj i EU, koja bi se investirali u cestu. Isto tako, rezultati su dostupni i svim zainteresiranim građanima uz prijavu na aplikaciju koju je izradio Fakultet prometnih znanosti.
Navodeći primjere, dr. sc. Ševrović ukazao je kako je dionica od Novog Vinodolskog do Zadra ocijenjena jednom zvjezdicom (visoki rizik). No, taj dio ceste nije jako opterećen prometom ali zaštitni elementi poput zaštitnih ograda nisu na razini na kojoj bi trebali biti za brzine kojima se odvija promet. Te su brzine ponegdje i na razini 90 kilometara na sat a sve brzine veće od 70 kilometara na sat su rizične te ne doprinose većoj protočnosti prometa.
Kao primjer nesigurne ceste dr. sc. Ševrović naveo je dionicu od Senja do Stinice, koja je također ocijenjena visokorizičnom. Dijelovi ceste na toj dionici su bez zaštitne ograde ili su samo oko metar od okomitog i opasnog stijenja ili provalija, rekao je.
S prihvatljivih tri do četiri zvjezdice ocijenjeni su dijelovi obilaznice oko Splita te brza cesta Trogir - Solin, ali, kazao je, to su novije prometnice.
Dr. sc. Ševrović je naglasio kako se uložena kuna ili euro barem četvrerostruko vraća u nekoliko godina kroz sigurnost cestovnog prometa, to jest manji broj prometnih nesreća te manji broj ozlijeđenih ili smrtno stradalih sudionika u cestovnom prometu. Kao primjer naveo je Podravsku magistralu (D 2), na kojoj je 2010. napravljeno EuroRAP istraživanje nakon kojeg su dijelovi ceste sanirani. Ponovljenom analizom te ceste uočen je pozitivni pomak na cesti vidljiv u ocjenama razine sigurnosti dionica ali i smanjenju broja nesreća i stradalih sudionika u cestovnom prometu rekao je.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja sigurnosti glavni tajnik HAK-a Zvonko Šmuk i dekan Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Ernest Bazijanac potpisali su i Ugovor između o sljedećem sličnom istraživanju za Dalmatinu (A1) na dionici Bosiljevo - Ploče i državnu cestu D27 (Gračac-Maslenica).
Nositelj EuroRAP-a u Hrvatskoj je Hrvatski autoklub, a tehnički partner je Fakultet prometnih znanosti. Cilj ovoga programa koji se provodi od 2008. su kvalitetnije prometnice, čija konstrukcija je izvedena tako da "oprašta" i vozačevu pogrešku. Ukratko, cilj su kvalitetne prometnice. Dosad je u našoj zemlji provedeno više EuroRAP projekata, većinom financiranih od strane Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, Fakulteta prometnih znanosti i Hrvatskog autokluba, a detaljni prikaz svih projekata vidljiv je na interaktivnoj internetskoj karti HAK-a na adresi map.hak.hr. Prema EuroRAP sustavu izrađuju se karte rizika na kojima se po stupnjevima rizika ceste označavaju različitim bojama, počev od crne, kojom su označeni dijelovi visokog rizika, ocijenjeni jednom zvjezdicom, do zelene kojom su označeni dijelovi niskog rizika, ocijenjeni s pet zvjezdica.
