Hrvatski autoklub

Narodne novine d.d. u suradnji s Hrvatskim autoklubom organizirale su stručno savjetovanje o novom zakonu o sigurnosti prometa na cestama. U zagrebačkom hotelu Westin o njemu su govorili stručnjaci iz različitih područja, a jedan od vodećih pravnika u Hrvatskoj, prof. dr. Ivo Josipović, spomenuo je pomalo nespretnu odredbu o dopuštenih 0,5 promila alkohola u krvi sve dok se ne napravi nikakav prekršaj.

Ove je godine u 10 europskih zemalja proveden EuroTest projekt ESC – testiranje distributera vozila, gdje se provjerava korištenje ESC sustava. Standardno, testiranje je provedeno uz pomoć tzv. tajanstvenih kupaca, koji su obilazili po 50 distributera svih većih proizvođača vozila (ukupno 10 proizvođača) u svakoj zemlji, tako da je uzorak tog testiranja 500 provjerenih prodavača vozila.

Sudeći prema broju opasnih mjesta prije popravka, najrizičnija je u nas državna cesta D8, poznatija kao Jadranska magistrala. Vijugava i usječena poput ožiljka u planinske masive uz more, nudi nesvakidašnje prizore. Lijepo za oči i turističku vožnju, no koliko je opasna, svjedoči podatak da je na njoj bilo ukupno 65 opasnih mjesta. Mnogo toga su, na sreću, sanirale stručne službe Hrvatskih cesta.

Zavedena pod brojem 78, dionica državne cesta D1 Cerovac Vukmanički - Tušilović dugačka 6 kilometara danas je tek statistički podatak u katalogu saniranih opasnih mjesta na državnim cestama. No do 2001. godine, kada je sanacija počela, ta je dionica bila pravo cestovno bojno polje. Od svih 307 detektiranih «crnih» točaka na državnim cestama tu se najviše ginulo. Na tih šest kilometara, uz prosjek od 30 nesreća godišnje, ginulo je prosječno više od tri osobe.

Goriva s velikih hrvatskih benzinskih postaja tek minimalno zaostaju za austrijskim, talijanskim ili mađarskim. Sa sumporom u nas muku muče tri mala privatnika od ukupno četiri postaje s kojih smo uzimali uzorke. Najgorima su se pokazali uzorci eurosupera uzeti u Srbiji

Hrvatska, Italija, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina – obišli smo ih sve i uzeli uzorke eurosupera 95 i i eurodizela - ukupno 72 na 36 benzinskih postaja. U istraživanju Hrvatskog autokluba i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost željeli smo doznati najosnovnije – ima li u njima previše sumpora i vode, kakav je odnos hrvatskih i inozemnih benzinskih postaja – osobito onih koje se nalaze u više država.

Često se govori kako je netko s gorivom natočenim u npr. Austriji napravio barem sedamdesetak kilometara više, a s onim u Njemačkoj i gotovo dvostruko više. Upravo je zbog toga provedeno ispitivanje ogrjevne vrijednosti goriva, koje je pokazalo da su u tom segmentu hrvatski eurosuper i eurodizel jednako kvalitetni kao i austrijski, mađarski ili talijanski

U Hrvatskoj se često raspravlja o tome koliko kilometara možete prijeći sa, primjerice, deset litara goriva. Tako se baš ne vjeruje našim gorivima, a legende kažu da se s jednakom količinom eurosupera i eurodizela uzetim u, recimo, Austriji ili Italiji može voziti više kilometara.

Ako je za vaš automobil propisan servisni interval od 20.000 km ili godine dana, morate na servis iako u tom vremenu niste vozili ni jedan jedini kilometar. Dođete li pak s kvarom koji pokriva opće jamstvo s više od 20.000 km na brojčaniku, sami ćete platiti troškove popravka.

Kvaliteta i pouzdanost danas visoko kotiraju na popisu poželjnih osobina novog automobila. Nitko ne želi od prvoga dana ići po servisima, no ako smo na to i prisiljeni ne svojom krivnjom, zahtijevamo da proizvođač za to odgovara i snosi troškove. Jamstvo se danas smatra uobičajenom postprodajnom uslugom potrošačkog društva, no ono je za kupca i odraz proizvođačeve  sigurnosti u kvalitetu vlastitog proizvoda.

Stara poslovica kaže da nešto što je dobro ne treba mijenjati i toga se svi više-manje držimo. No, srećom za nas, na Dalekom istoku ima jedan vrijedan narod koji ne poznaje riječ odmor i koji od dobrog želi napraviti bolje, a od boljeg najbolje. I tako već generacijama. Eto što su ti geni, odnosno odgoj. Da je nama Hrvatima takav odgoj, uz svu pamet koju imamo, gdje bi nam bio kraj. Ovako, dok Japanci gotovo svakodnevno na tržište izbacuju neke nove tehnologije i pritom oduševljavaju svijet, mi se zamaramo sitnicama od kojih nemamo neke velike koristi. No srećom za nas (ponovno), ti isti Japanci tržištu nude vrhunske automobile, a mi imamo priliku uživati u tom njihovu radu koji je toliko ispred vremena da nam se čini kako idućih 10 godina ništa neće trebati poboljšavati.

Neki će reći da su kupei s četverim vratima zapravo limuzine i da ih se ne može zvati kupeima. Zapravo nije ni važno kako ćemo nazivati te automobile. Nedvojbeno je da će ih biti sve više. Tržišnu nišu otvorio je Mercedes-Benz s CLS-om, a bačenu rukavicu prihvatio je Volkswagen s Passatom CC (Comfort Coupe). Ako Mercedes cilja na klijentelu koja bira automobile više klase, VW će pokušati animirati kupce koji su do sada bili vjerni kupeima srednje klase, poput BMW-a serije 3.

Usavršavanje automobila i izum tehnoloških noviteta koji će ga dovesti do perfekcije iziskuju genijalnost. No nakon toga ga treba i prodati, što traži još nešto više od puke genijalnosti. U burnoj povijesti automobila proizvođači su nastojali na različite načine skrenuti pozornost javnosti na baš svoj proizvod kao najsavršeniji. Neki su birali ekstreman pristup, nekima je pomogao rat, a nekima splet sretnih okolnosti...

U 100 godina automobilskog biznisa sve se, gospodo, promijenilo. Zapravo, sve osim načina na koji prodajemo automobile!“ Tako je legendarni Lee Iaccoca svojedobno sažeo povijesni pristup proizvodnji i prodaji automobila. Dok je tehnološka evolucija automobila poput erupcije vulkana, način njegove prodaje mijenjao se tek u nijansama.

Mislite li da su naši susjedi pretjerali s cijenama vinjeta, možete krenuti cestama na kojima nema naplate, ali oprez! Putovanje lokalnim prometnicama nije najkomfornije

Ministar turizma Damir Bajs i državni tajnik za turizam Branko Grgić posjetili su Hrvatski autoklub. Tom su se prigodom upoznali s najnovijim kretanjem članstva i radom Kontaktnog centra. Prvi čovjek našega turizma upoznao se s metodologijom prikupljanja i distribucije prometnih informacija, a nakon redovitog izvještaja o stanju u prometu i sam je direktno odaslao poruku vozačima, u Drugom programu Hrvatskog radija.

Može li se jadranska obala oduprijeti betonizaciji? Je li Hrvatska na tragu kvalitativnog skoka u arhitekturi ili je postala siva zona u kojoj se može graditi sve i svašta? Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Igor Franić misli da se ipak ide u pravom smjeru.

Kada govorimo o modernoj arhitekturi u Hrvata, Igor Franić, docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, novi predsjednik Društva arhitekata Zagreba i autor nove zgrade zagrebačkog Muzeja moderne umjetnosti, sve objašnjava argumentirano i smireno, koristeći se svima lako razumljivim rječnikom. Pritom nije sklon nikakvoj regionalizaciju CRO-arhitekture, nego tu temu izdiže i postavlja na globalnu razinu.

Europsko nogometno prvenstvo je za nama, a vrijeme je najveći sportski događaj ove godine - Olimpijske igre. Hrvatska će u Pekingu imati doista velike adute za medalje.

Premda Hrvatska ima i nekoliko top kandidata za medalje na predstojećim Olimpijskim igrama, teško je vjerovati da će ovoga kolovoza iz Pekinga stići onoliko kolajni (pet) koliko i iz Atene.

O savudrijskom svjetioniku pričaju se legende, ove je godine proslavio 190. rođendan. Unatoč modernim tehnologijama u brodovima, još je uvijek u pričuvi i pomaže moreplovcima, a ima i novu funkciju. Savršeno je odmorište za specifičnu turističku klijentelu.

Na turističkoj mapi Istre i Hrvatske Savudrija je tek deminutiv pokraj augmentiranog Umaga. Od njega je udaljena devet kilometara, a za svoju minutu-dvije slave izbori se (ne)milošću naših susjeda Slovenaca, koje svako malo ulove s prstima u tegli pekmeza, odnosno u ribolovu u hrvatskim vodama. Svakom je gledatelju informativnih TV programa poznat i termin Savudrijska vala, kao epitom svega što među nama i našim susjedima još uvijek nije riješeno

Duga izležavanja na plaži odavna su postala opasna zbog ultraljubičastog zračenja. Posljednja istraživanja pokazuju da biste i u vožnji morali pripaziti. Znanstvenici su otkrili da je rak kože češći na lijevoj ruci i lijevoj polovici lica

Tko bi rekao da ste kremu za sunčanje trebali nanijeti davno prije odlaska na godišnji? Kad su znanstvenici sa Sveučilišta Saint Louis krenuli proučavati 898 ljudi oboljelih od raka kože, neočekivano su ustvrdili da su zloćudne promjene na koži bile češće na lijevoj strani tijela. Pomno su tražili što bi moglo biti uzrok te nesimetrične raspodjele i zaključili kako dugi staž za volanom objašnjava zašto rak kože voli lijevu stranu.

Krije li se spas za drevne zanate u povezivanju s turizmom, inzistiranju na ekskluzivnosti, snažnijoj pomoći države… Ili su definitivno osuđeni na izumiranje?

Menadžer, pilot, odvjetnik, liječnik, informatičar, instruktor fitnessa…Pitate li djecu što žele raditi kad odrastu, velika je vjerojatnost da će spomenuti nešto od toga. Zidar? Tesar? Automehaničar? To već malo teže. Slabo plaćeno i mukotrpno. A što je tek s “egzotičnim” zanimanjima poput bakrokotlara, užara ili klobučara? Sjeti li se itko njih?

Saša će pročitati mnogo knjiga i poslušati što je Miles Davis snimio šezdesetih godina, Ida će svirati i pjevati ovoga ljeta, Ivica čitati i odmarati se, Rozalija uživati u operama, a Dea otići u Prag poslušati Toma Waitsa.

Da je kulturni turizam sve popularniji, nije samo fraza Ministarstva kulture, već jednostavno - istina. Ljeti putuje tko god može, a destinacije se ne biraju samo po dobrim plažama, jer je ionako sve manje onih koji se od straha za zdravlje odlučuju sate i sate provoditi pod suncem, nego po tome kakvu vam zabavu koja od njih pruža.

Sendviče obožavaju i odrasli i djeca i oni su često nezaobilazni i na putovanjima. Mogu se pripremiti na više načina, veoma jednostavno, a uz voće ili salatu mnogima su idealan nadomjestak za glavno jelo tijekom ljetnih mjeseci.

Svako je putovanje povezano i s određenim zdravstvenim rizicima, a većina njih može se izbjeći pravilnom prehranom. Kako biste preduhitrili zdravstvene neugodnosti uzrokovane nepravilnim odabirom hrane za putovanje na zasluženi odmor, šef kuhinje i gastronomije zagrebačkog hotela „Palace“ Ivica Štruml u ovom dvobroju naše Revije predlaže „male“ obroke - ukusne sendviče, grčku salatu i zapečeno voće.

Hrvatskim se prometnicama kreće mnogo automobila, traktora i motocikala bez tehničkog pregleda, registracije i(li) plaćenog obveznog osiguranja. Posljedice toga trpe država i savjesni građani

S problemom neosiguranih vozila susreću se sve europske zemlje, a on, dakako, ne zaobilazi ni Hrvatsku. No u usporedbi s mnogima od njih, visoko smo na ljestvici država kojima prometuje više od 10 posto od ukupnog broja neosiguranih vozila. To uvelike šteti sigurnosti prometa na našim cestama, ali i donosi goleme materijalne gubitke cijelom društvu.

Poznati glumac iznimne zabavljačke dopadljivosti igrao je u mnogim predstavama, filmovima i TV serijama „Naša mala klinika“ i „Bitange i princeze“. Uživa u vožnji motociklom, a iznad svega u svom sinu Gabrielu

Krećete na odmor? Oprez, jer mnogo je razloga zbog kojih biste nepažnju mogli platiti. Najmanji su problem novčane kazne, koje vam navodimo ovdje. Primjerice, dobro pripazite na pravila u vožnji motociklom. Njihovo kršenje moglo bi biti mnogo opasnije od pukog plaćanja za prekršaj

Ljeto je i doba motorista. Zgražanje ili (da se ne povjeruje) uzdasi - nešto od toga onaj koji luduje na motociklu svakako će izazvati. Motoristi se uvijek vežu uz pojam urbanog. Navodno urbane legende voze motore. Kao da se oni ne viđaju i po seoskim kaldrmama i zašto ne bi postojale i ruralne legende!? Pritom ne mislimo da su njihovo bitno obilježje traktor i sjekira kraćeg drška negdje nadohvat ruke.

Potkraj ljeta hrvatskim će se kupcima nuditi prvi Fordov crossover imenom Kuga, koji je izravan konkurent Toyoti RAV4, Hondi CR-V, VW Tiguanu...

Izvana moćna i upečatljiva, Kuga zbog Fordova kinetičkog dizajna izgleda kao da je neprestano u pokretu. Vozač sjedi povišeno, a sve je u unutrašnjosti skladno oblikovano, zadovoljavajuće kvalitete, jednom riječju - ergonomski pun pogodak. Na preglednoj središnjoj konzoli odsad Ford smješta i prvi svoj prekidač, tzv. Ford Power, koji je zamijenio klasični ključ za pokretanje/gašenje motora.

Uspjeh Dacije Logan otvorio je vrata kompaktnome Sanderu. Sezona niskih cijena nastavlja se, a novi model rumunjskog proizvođača čvrst je i kvalitetan automobil.

Prošlo je vrijeme razmetanja, pomalo prolazi i vrijeme golemih automobila koji troše više od petnaest litara goriva. Cijene benzina i dizela svaki tjedan postižu nove rekorde. Njima definitivno nećemo pljeskati kao rezultatima Blanke Vlašić. Nad njima ćemo se zamisliti. Jedna je od opcija za izbjegavanje cjenovnog šoka Sandero.