Sigurnost u prometu

Zebra je bitna!

Sigurno i vješto u prometu

Tako je napisao jedan limač na crtežu koji je nacrtao na Trgu bana Jelačića. A bitno je da i djecu naučimo kako se treba ponašati u prometu. HAK-ova akcija već više od četiri desetljeća upozorava upravo na prometnu sigurnost najmlađih, a kulminirala je svečanošću u središtu Zagreba

Na djecu smo najslabiji, njihova nezaštićenost, razigranost i dobrota raznježuju nas, ali često i zabrinjavaju. Gurnuti ih nepripremljene u svijet odraslih moglo bi imati tragične posljedice. Odrastajući uče, upijaju prve riječi, počinju učiti abecedu i brojke. No nikada nije prerano da ih se počne obučavati i u prometnoj kulturi, kako bi jedan od najvažnijih dana u životu – polazak u školu – dočekala spremna.

Roditelji su prvi učitelji

Prometna edukacija djece i odraslih

Školska je godina krenula početkom rujna, a s njom je na hrvatske ceste stiglo i više od pola milijuna učenika. Što bismo trebali napraviti da im put do školskih klupa učinimo što sigurnijim?

Brojke su i u ovome slučaju nemilosrdne. Od 1994. godine na hrvatskim je cestama smrtno stradalo 439 djece, dok ih je ozlijeđeno 22.818. Stravična statistika, za koju nema opravdanja. Briga o djeci i mladima trebala bi biti jedan od prioriteta našeg društva, jer je definiraju čak i strateški dokumenti Vlade Republike Hrvatske te propisuje Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa. Ipak, te stravične brojke pokazuju suprotno.

Pozitivan šok-efekt je izostao

Sigurnost cestovnog prometa

Više je puta rečeno da je promet interdisciplinaran i da se isključivo zajedničkim djelovanjem svih onih kojima je djelokrug rada vezan za njegovu sigurnost mogu očekivati pomaci nabolje

Ovaj je članak prvotno zamišljen kao osvrt na stanje sigurnosti u prometu na području Hrvatske u razdoblju od dana donošenja novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa do kraja kolovoza, odnosno, na neki način, u vrijeme turističke sezone.

Strah od kazni nije sve

Svakodnevica na hrvatskim cestama

Prometni stručnjaci iz HAK-a i MUP-a misle da je donošenje novoga Zakona bilo samo prvi korak. Sada bi se svi državni subjekti trebali uključiti u poboljšavanje prometne kulture

Prije otprilike tri mjeseca, točnije 17. lipnja 2008., na snagu je stupio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Nastao na temeljima prethodnika iz 2004., za koji će stručnjaci reći da je donio određene kvalitativne pomake, ali ipak nije bio dovoljno učinkovit, novi Zakon treba konačno uvesti red na hrvatske prometnice.

Cesta brža od života

Oporavak nakon prometnih nesreća

Za nesreću je dovoljna sekunda nepažnje, a s njezinim se posljedicama mnogi nose cijeli život. Troje ljudi o kojima pišemo svjedoče kako izgleda ta njihova borba od bolničke postelje do dugotrajne rehabilitacije

Automobilima i drugim prometalima nipošto ne možemo osporiti neizostavnu ulogu u našoj svakodnevici, ali ne smijemo smetnuti s uma da nas oni svakodnevno suočavaju i s nesrećama, s težim ili lakšim posljedicama za zdravlje ljudi - vozača i ostalih putnika, pješaka, a i s golemim štetama za cijelo društvo, od gospodarskih do ekoloških. Dakako, pritom neprocjenjive štete trpe i članovi obitelji stradalih.

Testiranja

Brzina slama i najbolje

Crash test pri 80 km/h

EuroNCAP-ovi testovi provode se pri brzini od 64 km/h. Mi smo pak simulirali frontalni sudar pri 80 km/h i rezultati su bili znatno različiti. Čak se i najsigurnija Renault Laguna teško nosi s udarcem u zid pri toj brzini. A to je još jedna potvrda za to da biste brzinu trebali smanjiti

Vozite otvorenom cestom i ništa ne slutite. Najedanput - opasnost. Domaća ili divlja životinja, odronio se kamen ili na prometnici, iza nepreglednog zavoja, stoji automobil. Ako ste prije sudara vozili brzinom od 100 km/h, kočenjem ćete je smanjiti na 64 km/h. Vozite li brzinom od 110 km/h, zbog toga što je za reakciju potrebno više vremena, prije neizbježnog ćete je sudara smanjiti na 80 km/h. Upravo smo zato napravili taj test. Htjeli smo dokazati da pretjerana brzina može biti kobna i pokazati kolika je razlika u oštećenju automobila nakon sudara pri 64 km/h i 80 km/h.

Povijest

Krv, znoj i luda hrabrost

Sportski vozači iz nekih drugih vremena

Koliko je star automobil, toliko su zapravo stare i automobilske utrke. Bila su to u početku nadmetanja između trijumfa i tragedije. Vozači su bili gladijatori koji su vodili bitku na život i smrt s nesavršenim strojevima, čiju su pouzdanost željeli dokazati njihovim tadašnjim kupcima. Bilo je to doba bez elektronike, bez podrške iz boksa, bio je samo i baš samo čovjek protiv stroja u utrci s vremenom. Jedina satisfakcija - lovorov vijenac oko vrata!

Gospodo, izvolite krenuti! Tim mlakim pozdravom urednik Le Petit Journala označio je 1894. godine start prve utrke u povijesti automobilizma. Taj list s milijunskom nakladom imao je velik utjecaj i snagu pa je mogao organizirati takvo natjecanje u kojem će pobjednik dobiti i 5000 franaka nagrade.

Sajmovi

Kompakti napreduju

Jesenski noviteti

Početkom listopada bit će otvoren Paris Motor Show, a mnogi su proizvođači već unaprijed predstavili svoje novitete. U glavnom gradu Francuske najveće bi zvijezde mogli biti novi Volkswagen Golf i Renault Megane, ali pozornost publike bit će usmjerena i na Citroën C3 Picasso, Hyundai i20, Toyotine novitete, brojne koncepte...

Društvene teme

Hoće li opustjeti školske klupe?

Demografija

Stručnjaci kažu da nikad u posljednjih 650 godina nije kao danas na toliko mjesta u svijetu zabilježen negativan prirodni prirast. Ni Hrvatsku, na žalost, nije mimoišao taj zabrinjavajući trend

Početak školske godine obilježili su sumorni naslovi koji svjedoče o opustošenim učionicama i zatvorenim školama u mnogim manjim mjestima diljem zemlje. Ove je jeseni 80 razreda prvašića manje: upisano ih je gotovo 2500 manje nego prethodne godine. Državni zavod za statistiku objavio je nedavno kako je 2007. u Hrvatskoj bilo 41.910 živorođene djece, a istodobno su umrle 52.367 osobe. Dakle bilanca, poznata kao prirodni prirast, bila je negativna za 10.457 osoba. Hrvatsko stanovništvo stari.

Hrvatska pod povećalom stranaca

Što drugi misle o nama

Neki su u Hrvatsku došli poslom, neki zbog ljubavi, a neki radi obrazovanja. O svom novom prebivalištu stranci imaju vrlo dobro mišljenje, uz pokoju malu packu. Svi ce istaknuti sigurnost, ljepotu zemlje, ali i stidljivo prigovoriti zbog trome birokracije

Službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova kažu da u Hrvatskoj stalno i privremeno boravi 32.160 stranaca. Ne postoji neko recentno istraživanje prema kojemu bismo mogli znati kako im je kod nas, što im se sviđa, što bi promijenili i što će im nedostajati ako odu.

Programirani za uspjeh

Osvajači medalja s informatičkih olimpijada

Čini se da je ključ visokih dometa učenika zagrebačke Pete gimnazije u dobru prenošenju iskustava, opuštenoj atmosferi i stvaranju ekipe - što zvuči kao terminologija preuzeta od sportaša. Profesor Predrag Brođanac natjecateljima je bio mentor, ali i prijatelj. Uspjeh na informatičkoj olimpijadi nije slučajan i mogao bi postati matrica

Nešto naslova po novinama – “Naši informatičari među najboljima na svijetu!”, nešto primanja i “naslikavanja” po Vladinim uredima, nešto tapšanja, laptop, i to je to. Rezultat plasmana među najbolje mlade programere na svijetu…

Surovi div na pragu velegrada

Žumberak – dva lica prirodnog fenomena

Posjetiti Žumberak i živjeti na njegovim padinama - razlika je golema. Žitelji se muče i u teškim prilikama pokušavaju proizvesti dovoljno za život, a vikend posjetitelji će uživati u tišini i čistoći zraka

Kao i većina dijelova tzv. pasivne Hrvatske, i Žumberak živi u nekoj svojoj paralelnoj stvarnosti. Kraj čije je naborano lice s mnogo vrhova, padina i usjeka u cijelosti prekrio zeleno-žuti tepih listopadnog drveća na dvadesetak je minuta vožnje od Zagreba, a kada ga temeljito prijeđete, rekli biste da je bliži kanadskoj ili ruskoj divljini na granici polarna kruga, daleko od kakva većeg grada.

Gastronomija

Proslavljeni biftek

Biftek mariniran sojom i prošekom

Gurmani cijene biftek, a šef gastronomije i kuhinje zagrebačkog hotela Palace Ivica Štruml i te kako ga zna pripremiti. U skladu s mirisom ružmarina i okusom dalmatinskog prošeka, dakako

Nakon ljetnoga dvobroja i, nadamo se, obilja ribe na vašim jelovnicima za rujan smo pripremili jednostavan ali gotovo svugdje omiljeni biftek.

Intervjui

Suza je iz oka potopila dvor...

Branko Bubica, solist klape Maslina

Klapa Maslina, predvođena solistom Brankom Bubicom, na najbolji mogući način čuva osebujnu etnomuzikološku baštinu hrvatskog klapskog pjevanja. Skladbom „Lumini“ nedavno je pustila „šibenske suze“ za vatrogasce stradale u kornatskoj tragediji

Već dvadeset godina šibenska klapa Maslina njeguje tradicijsku klapsku pjesmu i naša je perjanica u tom glazbenom izričaju. Njezin osebujni način pjevanja, isprepleten s upornošću i ljubavlju spram dalmatinske pjesme, i te kako pridonosi očuvanju hrvatske klapske baštine, čiji se počeci bilježe u prvoj polovici 19. stoljeća.

Ostalo - Pravni savjeti

Odštete na kopnu i moru

Pravni savjeti

Ako je krivac za prometnu nesreću vozač vozila sa  stranom registracijom, sa svojim odštetnim zahtjevom obratite se Hrvatskom uredu za osiguranje, a možete i svom osiguravajućem društvu, koje će postupati u ime i za račun tog ureda

Brz protok i dostupnost informacija ne čine nas samo informiranijim, nego i indiferentnijima prema njima. Često je nemoguće posvetiti pažnju toliko velikom broju informacija. Vijesti, koliko god strašne bile, brzo se zaboravljaju. Svatko od nas može pritiskom tipke na daljinskom upravljaču svojim osjetilima uskratiti slike i zvuke strahota i u trenu prijeći na kakvu komediju ili sportski prijenos. Takvim pritiskom strašne slike s prometnica postaju daleke i prošle, nečije tuđe priče.

Testovi - Citroën C-Crosser

Pun pogodak

Citroën C-Crosser Exclusive 2.2 HDi

O popularnosti SUV-ova svjedoči i podatak da su se u toj klasi nedavno okušali i Peugeot i Citroën, kojima terenski automobili dosad nisu bili osobito zanimljivi. Iskoristili su Mitsubishijevo znanje i zajedničkim naporima stvorili tri odlična SUV-a. Citroënov je nazvan C-Crosser i od ostalih (Peugeota 4007 i Mitsubishi Outlandera) razlikuje se tek rijetkim estetskim elementima.

Testovi - Dacia Sandero

Osvajanje teritorija

Maraton test: Dacia Sandero 1,4 MPI Laureate

Malo-pomalo Dacia ruši barijere, čak i u zapadnom svijetu. Proračunane cijene, deklarirano dobre kvalitete, Sandero bi trebao zagospodariti novim dijelom tržišta. U sljedećih šest mjeseci pratit ćemo njegove vrline, ali motriti i potrošnju obzirom da je u Daciu je ugrađen plinski uređaj

Često nam u ovim novim vremenima govore da male ribe teško plivaju u bazenu s velikima. Tako je i rumunjska Dacia bijeg od neminovne propasti 1999. godine potražila u Renaultovu sigurnom utočištu. Sada se u njezinu sjedištu u Pitestiju slušaju šansone, jezik domicilnog radništva miješa se s francuskim, na kojem zapovijedaju njihovi šefovi, ali što je još važnije, Dacia je na dobru putu da postane Škoda. Sličnu su tranziciju Česi prošli kada ih je kupio moćni Volkswagenov koncern.

Testovi - Nissan Tilda

Cilj opravdava izgled

Nissan Tiida 1,6 Visia

Postoje automobili koji kao da su izdvojeni iz današnjeg tržišnog sprinta u kojem je najvažnije što bolje ih dizajnirati, opremiti ih što snažnijim motorima i nuditi kupcima u glamuroznim marketinškim kampanjama. Nissan Tiida ne izgleda lijepo prema današnjim mjerilima struke. Pomalo je visoka i nezgrapna, a današnji su kompakti sve samo ne to.

Testovi - Peugeot Partner

Francuska veza

Peugeot Partner Tepee Outdoor 1,6 HDi

Šminka je u automobilskoj industriji opasna pojava. Često vas automobil koji dobro izgleda navede na kupnju, a onda shvatite da ste precijenili svoje mogućnosti. Jedan je od takvih ljepotana i Peugeot Partner Tepee Outdoor 1,6 HDi 110. U Peugeotu očito znaju dizajnirati lijep automobil, a čak ga i distancirati od bratskog Citroën Berlinga, s kojim dijeli sve najvažnije komponente, pa i osnovne obrise.

Revija HAK

Revija 160 - rujan 2008.

Revija 160 - rujan 2008.

Reviju HAK možete preuzeti nakon prijave na članski portal Moj HAK