Hrvatski autoklub

Stanje sigurnosti cestovnog prometa tijekom ove godine znatno se poboljšalo. Statistike su vrlo ohrabrujuće i govore da je u odnosu na prošlu godinu učinjen veliki iskorak. No, i te brojke mogu se popraviti, pogotovo ako se implementiraju programi poput cjeloživotne edukacije vozača.

Tijekom deset mjeseci 2009. godine, za koje u MUP-u u trenutku pisanja ovog teksta postoje obrađeni podaci, dogodile su se 42.762 prometne nesreće, što je u odnosu na 2008. godinu kada se dogodilo 45.098 nesreća, smanjenje za 5,2 posto. Povoljan trend prisutan je i kod broja smrtno stradalih osoba, kojih je u 2009. poginulo 457, odnosno 116 ili 20,2 posto manje u odnosu na 2008, kada su poginule 573 osobe. Ozlijeđeno je ukupno 18.827 sudionika i to je smanjenje za 213 osoba ili 1,1 posto nego godinu prije, kada je bilo 19.040 ozlijeđenih.

U projektu europskih autoklubova testirani su prijelazi u 31 gradu, uključujući po deset prijelaza u Zagrebu i Dubrovniku. Rezultati su solidni, ali morali bi biti bolji, ponajviše zbog sigurnosti osoba koje ih svakodnevno koriste. U Europi, naime, svaki četvrti stradali pješak doživi nesreću upravo na pješačkom prijelazu.

EuroTest partneri/klubovi, među kojima je HAK punopravni član, na čelu s talijanskim autoklubom ACI-jem, drugu godinu zaredom testirali su pojedinačne pješačke prijelaze u okviru programa, koji uključuje 17 autoklubova pod okriljem FIA-e Zaključak je da pješački prijelazi u Europi trebaju znatna poboljšanja. Svake godine u Europi više od 8000 pješaka pogine u prometnim nesrećama. Gotovo svaka četvrta žrtva strada na pješačkom prijelazu, mjestu predviđenom za siguran prelazak pješaka.

Prolazeći zagrebačkim ulicama vidjet ćete da su parkirna mjesta iscrtana neposredno uz pješački prijelaz, najbliži rub poprečnog kolnika ili da je pješacima ostavljeno vrlo malo mjesta za kretanje nogostupom. Upravo ta parkirališna mjesta u suprotnosti su s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama - kaže Damir Novak, voditelj odjela preventive HAK-a.

U Zagrebu se gotovo iz mjeseca u mjesec, znatno proširuju zone u kojim se naplaćuje parkiranje, te se tako i povećava broj novih parkirališnih mjesta. No, iako to izaziva revolt jednog dijela građana koji žive u tim dijelovima grada, jer sada moraju plaćati parkiranje ispred svojih stanova ono što je ipak bitnije jest sagledati ovu tematiku iz perspektive sigurnosti prometa. Naime, postavlja se pitanje jesu li sva ta parkirna mjesta propisno iscrtana, te u kojoj mjeri to utječe na sigurnost svih sudionika u prometu.

Stoljetni razvoj automobila je i stoljetna bitka za njegovu veću sigurnost. Iako su izumitelji katkad imali i loše dane, mnoge ideje im i nisu bile tako loše. Ti su genijalci ponekad riskirali i vlastiti život kako bi doprinijeli sigurnosti, za što smo im i danas zahvalni.

Bog nam je podario automobil da bismo u kratkom životu kao što je naš mogli vidjeti koje brdo ili dolinu više, pa možda i malo više livada s cvijećem. Ukoliko je pri tome bilo stradalih ljudi u ili ispod automobila, ma kvragu to mora da je greška vozača! Ovako je na sjednici američkog senata 1912. grmio guverner Morris uopće i ne razmišljajući da bi i automobili sami po sebi ipak mogli biti sigurniji za vozače i ostale sudionike u prometu.

Pojam obiteljski automobil konstantno se redefinira i danas se pritom misli na male gradske automobile u svojim karavanskim inačicama. Peugeot 207 SW i Škoda Fabia Combi možda i traže određene kompromise, osobito na duljim putovanjima, ali se dobro nose sa svojom ulogom, osobito kada su opremljeni elastičnim i štedljivim motorima.

U ovom recesijskom vremenu prevrće se svaka kuna, obiteljski budžeti planiraju se ozbiljno poput državnih. Smanjuju se i prohtjevi, pa se redefinira i pojam obiteljskog automobila. Nekada su karavani uglavnom bili veliki i utilitarni, jedini im je cilj bio prevesti što više tereta, a tričarije poput dizajna bile su manje važne. No, došla su neka nova vremena i obiteljsko vozilo više ne mora biti veliko poput kontejnera. Neki od njih su se smanjili i nastali na – bazno – malim gradskim automobilima. Peugeot 207 SW i Škoda Fabia Combi su dokaz da se mnogo tereta može prevesti u vozilima skromnih dimenzija.

U Hrvatskoj je 503 tisuće osoba s invaliditetom, od čega je četiri posto prometnih stradalnika. Ta skupina ljudi zaslužuje jednakost u prometu, odnosno maksimalnu integraciju i pažnju. Tim je osobama automobil mnogo više od luksuza.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, uvijek je posebna prilika da se apostrofiraju problemi koje ima ta skupina ljudi. Stoga je Hrvatski autoklub pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske organizirao okrugli stol Mobilnost osoba s invaliditetom - Mogućnosti stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom. Bila je to prilika da se čuju mišljenja prometnih stručnjaka, osoba s invaliditetom, ali i prijedlozi za kvalitetnija rješenja njihova položaja.

U trenutku kada je prodaja automobila drastično pala i zastupnici su snizili cijene svojih top modela, sada je, ako ste u mogućnosti, pravo vrijeme za kupnju novih ili rabljenih vozila, jer, po svemu sudeći, od sadašnjih vrijednosti neće biti jeftinija.

U ozračju slabe prodaje automobila i akcijskih popusta u javnosti sve više prevladava mišljenje kako se do novog automobila danas može doći daleko povoljnije nego prošlih, po prodaji rekordnih godina. Nije rijetkost čuti kako sada kupuju oni promišljeniji, dok brzopletiji zbrajaju rate do kraja otplate višegodišnjih kredita, računajući koliko su preplatili automobil.

Hrvatska je dio Srednje Europe ili tog mediteranskog kruga. Jesmo tamo na začelju, ali bolje biti na začelju razvijenog dijela svijeta, nego na vrhu nerazvijenoga – tvrdi profesor Jakov Gelo, pročelnik katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta.

Poželi li se u grubim skicama prikazati imovinska slojevitost Hrvata, s tri glavna staleža nećemo biti nikakva iznimka. I na našim ulicama s jedne strane možemo vidjeti ljude koji se voze u najluksuznijim automobilima, hrane se u najskupljim restoranima i izdvajaju desetke tisuća kuna na ljetovanja i zimovanja. S druge, pak, strane imamo ljude koji kopaju po kantama za smeće u potrazi za plastičnim bocama ili nečim za nijansu vrjednijim, razmišljajući kako doživjeti novi dan. Tu su i oni treći, obični i prosječni ljudi, kojih je najviše i na čijim se licima zapravo očitava raspoloženje cijele nacije.

TRI PITANJA
1. Je li vas pogodila ekonomska kriza u 2009. godini?
2. Što očekujete na poslovnom/privatnom planu od 2010. godine?
3. Hoćete li u svojoj djelatnosti/kućanstvu više štedjeti u 2010. godini?

Potkraj godine, kada se podvlači crta pod učinjeno u 2009. i već se polako gleda prema 2010., Hrvatski autoklub je anketirao osmero sugovornika različitih zanimanja na temu ekonomske krize, od jednog od najuglednijih gospodarstvenika Emila Tedeschija do umirovljenice Desanke Šimunčić i nezaposlene Ines Šlogar.

U Hrvatskoj je registrirano više od 20 tisuća nevladinih organizacija, ali ih je od toga dobar dio strukovne, kulturno-umjetničke ili sportske naravi, a nas u ovom slučaju zanimaju one usmjerene na političke i društvene aktivnosti. Njih zapravo ima malo, ali su odigrale značajnu ulogu u razvoju demokratskog društva.

Bez nevladinih udruga Hrvatska danas ne bi bila društvo na pragu ulaska u Europsku uniju – kaže bez oklijevanja Vedran Horvat, voditelj hrvatskog ureda njemačke Fondacije Heinrich Böll, odgovorivši na pitanje kakvo bi hrvatsko društvo bilo kada ne bi postojale nevladine organizacije. Iako nevladine organizacije u Hrvatskoj djeluju od njene samostalnosti i imaju važan utjecaj na smjer kojim se razvijamo, tek nešto više od polovine građana zna o čemu se zapravo govori kada se spominju udruge ili nevladine organizacije, pokazalo je istraživanje koje je proveo Institut Ivo Pilar.

Živjeti napola je najveći neprijatelj sreće. Ovaj se posao ne radi zbog novca. Imam svoj tajni život. To je iskustvo koje je neprocjenjivo. Iako su te četiri rečenice izgovorile četiri potpuno različite osobe, zvuče kao da dolaze iz jedne duše. I nije to daleko od istine: Dalia, Alex, Branko i Ante podijelili su s nama svoje zanimljive živote.

Život drugačiji od ovog. Nema čovjeka koji nije barem jednom pomislio kako bi mu svakodnevica izgledala negdje drugdje, u nekom drugom gradu, u nekom drugom vremenu, s nekim drugim ljudima. Bolje ili možda lošije? Većina nas nastavlja povremeno sanjati živeći iste živote, a tek mali dio nas odluči se na rez, tražeći novi početak. Ništa čudno, bijeg iz svakodnevice uvijek izgleda slađi u snovima, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog toga što ostaje - san. A što je s onima drugima, malobrojnima, koji su ipak završili negdje drugdje?

Samo je Mandica Martinović, jedinorođena cestarova kći, o čijim su se očima rojile priče uz koje se u zimskim večerima ugodnije zaspivalo a u prohladnim jutrima lakše osvanjivalo, razumjela kakvu ju joj pokoru odredio fra Marko nakon što mu je u ispovjedaonici, dan uoči Badnjaka godine 1953., onako potiho, priznala da svaki put na svetoj misi počini veliki grijeh. Ne zna se što li je fra Marko, čuvši to, prvo pomislio. Možda da je sedamnaestogodišnja Mandica hram Božji počela shvaćati kao mjesto na kojem će se viđati s nekim s kim inače ne bi smjela, najvjerojatnije - oprosti mi oče - oženjenim ili vjerenim.

Naša djeca vole svoje roditelje i njihovi ih roditelji, također, vole na svoj način. Mi ne želimo djecu sputavati i mislimo da mogu voljeti, dvije, tri osobe. Ne tražimo od njih da zaborave svoje roditelje. Odgajamo ih i usmjeravamo prema njihovim afinitetima – kaže Jasna Špoljarić, psihologinja u SOS selu Lekenik.

SOS Dječja sela brinu se za djecu bez roditelja i roditeljske skrbi, neovisno o njihovoj rasnoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, pružaju im ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo – ovu beskompromisno plemenitu rečenicu pronaći ćete na stranicama domaćina i ona najviše govori o karakteru ustanove, bez pretjerane patetike ili suvišnih riječi kakve se često znaju inflatorno pojavljivati kada se predstavljaju slični projekti.

Nezdravi blagdanski običaji mogli bi nam ozbiljno ugroziti zdravlje pa, u konačnici, i život. Prijete nam mnogi potencijalni problemi, od mučnina, gomilanja masnog tkiva u organizmu, depresije do posljedica alkohola i prejedanja koje posebice možemo osjetiti ako smo za upravljačem automobila.

Kad neke ponese blagdanska atmosfera i popuste kočnice, posljedice katkad mogu biti ozbiljne. U to nas uvjeravaju liječnici koji dežuraju za blagdane ili rade u ustanovama hitne medicinske pomoći te se susreću s više nezgoda no inače. Dr. Tanja Pekez-Pavliško, specijalistica obiteljske medicine i predsjednica Hrvatske udruge sigurnih zajednica, dugo vremena radila je na hitnoj pomoći u Sisku:

Prosinac je mjesec u kojem se pripremaju najraznovrsnija jela za Božić, a potom i doček nove godine. Iz obilja najraznovrsnijih recepata Ivice Štrumla, šefa kuhinje i gastronomije zagrebačkog hotela Palace i Mirice Čulig, šefice Palaceove slastičarnice, odaberite nešto za sebe i uljepšajte blagdanske dane u krugu svojih najdražih. Priprema jela s ovoga menija jamči objed kao u otmjenom restoranu - neodoljivih okusa. Želimo vam ugodne blagdane!

Prisutnost gotovo svih tipova droge na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj, te povećanje ponude i potrošnje dovodi do odljeva više od milijardu i pol kuna u sustav kriminala, a pored golemih šteta za društvo, godišnje smrtno strada više od stotinu mladih ljudi.

Dubravko Klarić vrsni je kriminalist i stručnjak za suzbijanje zlouporabe droga. Više od 35 godina bori se s tim problemom, a čini to i danas na funkciji predstojnika Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH. Od odlaska u mirovinu iz redova MUP-a, nastavlja s edukacijom i stručnim radom u području suzbijanja i prevencije zlouporabe droga.

Na žalost, da bi se u Hrvatskoj moglo dostojno živjeti od glume, nemoguće je raditi samo u kazalištu ili samo na filmu. Zato su glumci danas prisiljeni raditi različite poslove. To je veoma naporno, osobito zbog koncentracije. Slobodnoga vremena gotovo da i nemam. Naši su glumci slabo plaćeni, a manjka i profesionalnog digniteta.

Bez Gorana Navojca danas je gotovo nemoguće zamisliti domaće serije, osobito one humoristične poput Odmori se, zaslužio si i Naše male klinike. No, ovaj zaposleni Bjelovarčanin glumi i u kazalištu i na filmu. Nedavno se oženio, a priznaje da je pustolovnog duha. Razgovarajući za Reviju HAK pokazao se kao sugovornik britkog jezika, osobito kada iznosi svoja promišljanja o glumačkoj struci.

Zamislite da vam jednog maglovitog prohladnog jutra nepoznati ljudi pozvone na vrata i kažu vam da moraju izvršiti sudski nalog prema kojem morate, primjerice, odležati kaznu zatvora zbog prekršajnog djela za koje se ne sjećate da ste ga ikad počinili. I iz ove neugodne situacije - postoji izlaz.

Blagdansko doba još ne tako davno, bilo je obilježeno ispisivanjem šarenih kartonskih čestitaka i dočekivanjem nahlađenih poštara što su u neprivlačne, uniformirane poštanske sandučiće kanili ubacivati te šarene čitulje dragih ljudi.

S prvom generacijom Berlinga Citroën je napravio pravu malu revoluciju. Po povoljnoj cijeni mogli ste dobiti pravi obiteljski automobil, koji se odlično snalazio i u transportu veće prtljage, pa nije čudno što su ga koristili i obrtnici. Novi Berlingo nastavlja tradiciju svog prethodnika, pa osigurava još više prostora uz, ipak, nešto višu cijenu. Od Berlinga ne očekujte sportske performanse, ali na cesti neće razočarati.

Prethodna Honda Accord u nas je bila izrazito popularna zbog svoje kvalitete, poprilično povoljne cijene i sportskog dizajna. Limuzina se prodavala odlično, ali karavan baš i nije imao preveliku publiku. Dizajnom nije pratio atraktivnu limuzinu, pa su se kupci uglavnom izbjegavali.