Postoji nekoliko scenarija razvoja EU, prvi ide prema čvrstom postrožavanju mehanizama nadzora i centraliziranju pomoću Europske središnje banke. Drugi scenarij predviđa nastanak najmanje dvije skupine država, gdje bi jednu činile države Beneluxa, Njemačka, Francuska, Austrija… i one bi provodile najrigoroznije zajedničke kriterije. Treća opcija, totalni raspad EU, najmanje je vjerojatna i ovoga trenutka nije predmet rasprava - objasnio je dr. Mate Granić. Europska unija, koja se donedavno činila najmonolitnijom svjetskom multinacionalnom državnom zajednicom, u rekordno kratkom roku suočila se s nekoliko krucijalnih izazova. Veliki dio poteškoća očekivano je prouzročila globalna ekonomska kriza ostavljajući tragove i na ovako jakim gospodarskim tržištima, no, centre europske moći sigurno je mnogo više pogodilo neodgovorno ponašanje nekih njezinih članica, koje je u najgorem trenutku isplivalo na površinu. Grčka rastrošnost i višegodišnje pometanje problema pod tepih zasad su koštali EU 120 milijardi eura, ali i rezultirali otvaranjem brojnih pitanja o budućnosti ove međuvladine i nadnacionalne zajednice. Prof. dr. sc. Mate Granić, bivši potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova, procjenjuje da će se EU izvući iz ove krize, iako su problemi evidentni. - Kao što je NATO najveća vojna organizacija u povijesti, tako je i EU najveća gospodarska i politička organizacija. Barem je takva bila dosad, što ne znači da nema i određenih nedostataka. Jedan od najvećih je teško formuliranje i provođenje vanjske politike, što se najbolje vidi na primjeru Hrvatske, kada je jedna članica na sebičan način blokirala ostale. Drugi je, pak, nedostatak kvalitetnih unutrašnjih mehanizama kontrole, zbog čega je Grčka mogla varati s bilancama, poglavito o bruto domaćem proizvodu.