Hrvatski autoklub

Izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz mnoge druge odredbe, sad se mnogo radikalnije sankcionira vožnja u pogrešnom smjeru na autocestama, a odzvonilo je i nehomologiranim motociklističkim kacigama. Pazite, i u Sloveniji su na snazi nove, mnogo oštrije kazne.

Lanjski snjegovi davno su okopnili u vašem pamćenju. Iluzorno je u ovo doba opće žege očekivati da će itko u pamćenje prizivati zimske prizore, a još manje teme koje su prije šest, sedam mjeseci punile medijski prostor. Naime, negdje davno u prošlosti, u studenom ili prosincu 2010. godine, najavljivale su se novosti u vezi Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Već su prvi turistički vikendi potvrdili ono što se događalo i prethodnih sezona. Gotovinska naplata cestarine još je dominantna, premda se na kartičnim terminalima u, na primjer, Demerju mnogo kraće čeka u kolonama.

Vrijeme je ljeta, odlaska na godišnji odmor, uživanja u suncu i brčkanja u najljepšem moru na svijetu. No da biste do njega stigli, a poslije se i sigurno vratili, savjetujemo vam da pomno isplanirate putovanje kako se vaš boravak na moru ne bi pretvorio u ljetovanje iz noćne more te završio loše ili čak i prije nego što je stvarno počeo. Naravno, prije svega morat ćete provjeriti stanje u kojem se nalazi vaš automobil. Ovdje se prvenstveno misli na provjeru količine ulja, rashladne tekućine i stanja pneumatika, radove koje možete i trebali biste napraviti sami, čak i ako se u automobile razumijete kao vrhunski mehaničara.

Do 30. lipnja 2013. godine, kad bi projekt reforme trebao završiti, vrijeme dolaska hitne pomoći, u 80 posto slučajeva, do pacijenta u urbanim sredinama iznosit će do 10 minuta, a u ruralnim do 20 minuta. Zlatni sat je u prometu primaran cilj, što znači da od dojave do dolaska u bolnicu pacijenta kojemu je ugrožen život ne smije proći više od jednog sata, a tada mu se šanse za preživljavanje povećavaju 30-50 posto.

Do kraja ove godine svim hrvatskim županijama dostavit će se 128 novih vozila hitne pomoći vrijednih 22 milijuna kuna. Ugovore o nabavi vozila i najsuvremenije medicinske opreme krajem lipnja potpisao je ministar zdravstva Darko Milinović, a riječ je o nastavku provođenja reforme hitne medicinske pomoći koja je počela 2009. godine. Do 30. lipnja 2013. godine, kada bi projekt reforme trebao završiti, vrijeme dolaska hitne pomoći, u 80 posto slučajeva, do pacijenta u gradu iznosit će do 10 minuta, a u ruralnim sredinama do 20 minuta.

Ugradnja sustava elektroničke kontrole stabilnosti zahtijeva snažnu kampanju, edukaciju, ali i akciju države. Taj bi sustav trebalo ugraditi na sve automobile što prije kako bi se smanjio broj nesreća.

Nezavisni britanski institut Thatcham, koji se bavi istraživanjima iz područja sigurnosti vozila, objavio je vrlo indikativan podatak. Tvrde da ESC sustav (Electronic Stability Control) kao komponenta proizvođače stoji oko 100 funti ili malo više od 800 kuna. Smiješan je to iznos za sustav koji dokazano spašava živote te se postavlja pitanje što ESC i dalje radi na popisu dodatne opreme često izgubljen između aluminijskih naplataka, kuke i tepiha te zašto ga proizvođači bez iznimke ne ugrađuju serijski na sva vozila, baš kao sigurnosne pojaseve ili ABS. Možete li uopće zamisliti automobile bez ABS-a i pojaseva? Vjerojatno ne, a isto bi trebalo vrijediti i za ESC.

Već s početkom nove godine u Hrvatskoj će najvjerojatnije profunkcionirati sustav direktne obrade šteta u osiguranju od automobilske odgovornosti. Oštećenik će naplaćivati štetu od svog osiguranja, a ne od osiguratelja vozača koji je skrivio štetu. Time se izbjegavaju dugotrajni sudski sporovi i troškovi.

Priče o odnosima s osigurateljima u nas poprimaju gotovo epske dimenzije. Pogotovo ako vas nakon prometne nesreće čeka naplata štete, odnosno ako niste krivi za ono što vam se dogodilo. Nerijetko se ti slučajevi otegnu mjesecima, a ako imate manje sreće čeka vas i sudski spor, koji u nas zna trajati dulje od Santa Barbare i sličnih serija za koje vam se čini kao da nikad nećete dočekati spasonosni The End. Materijalni troškovi se povećavaju jer ste u sporu angažirali odvjetnika i na kraju, čak i ako za vas spor završi pozitivno, osjećate se duševno i financijski iscrpljeno.

Ova tri kompakta konstruirana u Njemačkoj dokaz su da automobili neprestano evoluiraju, pa čak i kad se, u slučaju Golfa, doimaju poput malo većeg redizajna. Stilski su različiti, baš kao i u onome što pružaju u vožnji, ali na kraju se svima mora priznati da svoj posao rade dobro.

U Volkswagenu se vjerojatno nerado prisjećaju ljeta 1998. godine. Četvrta generacija Golfa tek se zakotrljala europskim cestama. Iako se osjećala svojevrsna stagnacija u razvoju, očekivalo se da će zamahom prošlih generacija i takav Golf zadržati čelno mjesto u kompaktnoj klasi. Pri tome VW-u zasigurno nije promaknulo što rade glavni rivali Opel i Ford, koji su također pripremali nove modele.

Automobilska industrija oduvijek je funkcionirala poput lutrije. Veliki ulog i rizik, a uvijek će vas mučiti sumnja hoćete li dobiti ili se iza toga krije namještaljka. Novi modeli na vjetrometini tržišta odmah su na udaru javnosti. Tako su nažalost mnogi od njih propali, jer su bili ispred svog vremena ili se njihova tehnologija pokazala nepouzdanom.

Henry Ford svojedobno je na pitanje o tome koji je automobil najbolji sa smiješkom odgovorio: Draga gospodo, novi automobil!. Naoko jednostavan zaključak, ali za kupca koji dvadesetih godina prošlog stoljeća, u primjerice Americi, mora izabrati proizvod jednog od više od dvjestotinjak proizvođača automobila na tržištu - prava noćna mora. Kroz ropotarnicu povijesti prodefiliralo je u 125 godina više od 7000 proizvođača automobila, naravno ne i jednako uspješnih.

Unatoč modernim uređajima koje svaki dan oglašavaju, Hrvatska ima jedan od sporijih i skupljih pristupa širokopojasnom internetu, električne automobile možemo samo sanjati, a i cijene mnogih artikala nadmašuju europske. Uglavnom, u mnogim segmentima zaostajemo.

Plaćamo spor i skup internet te prevelike telefonske račune, automobile kupujemo skuplje i od Austrijanaca, po gume odlazimo u Sloveniju, a po špeceraj nekad u Italiju, nekad u Mađarsku, a nekad u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Poticaje za kupnju ekološki prihvatljivih automobila ne poznajemo, a u Zagrebu smo godinama plaćali jedan od najskupljih taksija u svijetu. Uz to, sumnjamo da nam stalno uvaljuju proizvode slabije kvalitete za tzv. istočna tržišta. U čemu je problem?

U neprilici ljudi pokazuju svoje veliko srce, ali i snagu. Čak i ljudi koji nisu na dužnosti ili im spašavanje unesrećenih nije posao, spremni su pokazati svoju plemenitost i spašavati živote. Uz psihičku spremu, dakako, važna je i fizička, o čemu svjedoče i heroji s kojima smo razgovarali. Oni su se penjali na dalekovode i skakali u olujno more kako bi spasili stradale.

Hrabrost je otpor strahu, vladanje strahom - a ne odsutnost straha, napisao je svojedobno Mark Twain. Tko se od nas kao klinac nije nikad zamišljao u ulozi Supermana, Zagora, Chucka Norrisa? Maštao kako u situacijama od kojih se ledi krv u žilama hladan kao špricer uvijek uspijeva moguće i nemoguće kako bi činio dobro, ispravljao loše i vratio poljuljanu ravnotežu između dobra i zla svemiru.

Mnoge obitelji ovo ljeto neće provesti na moru. Razlozi su brojni, od neimaštine, kreditnih zaduženja, malih primanja pa do poslovnih obveza koje ih priječe da izdvoje tjedan dana za odmor. Neki od njih iskoristit će kapacitete kontinentalnog turizma, a neki, nažalost, tonuti u apatiju.

Dolaskom vrućih ljetnih dana more je za mnoge dobilo status apsolutnog prioriteta. Najveći dio Hrvata izabrat će domaće destinacije, bez obzira je li riječ o hotelskom, apartmanskom ili, vrlo često, smještaju kod rodbine. Takav vid odmora je najjeftiniji pa je stoga u današnjoj situaciji mnogima i - najzanimljiviji. Manji dio, pak, odlučit će se za neko od skupih egzotičnih putovanja, a nažalost, postoje i ljudi koji će ljeto biti prisiljeni provesti na užarenom gradskom asfaltu.

Daleko od gradskih središta i turističkih ruta, gdje se nerijetko i na najmanji otklon od savršenih tekstura pozivaju djelatnici čistoće i drugih komunalnih službi, naselja su na periferiji velikih gradova, sa svojim problemima i svojim stilom života.

Voajerizam je često sastavna komponenta turizma, pogotovo kad dobrostojeći Zapadnjaci odlaze među afrička plemena ili u kambodžanska sela kako bi proširili svoje ”antropološke spoznaje” i doživjeli nešto ”autentično”, drugačije od onoga što su vidjeli obilazeći uređene urbane krajolike. Ono što je esencijalno drugačije zapravo je siromaštvo tih zajednica. Danas je sve više urbane populacije koja je već dovoljno putovala te se zasitila razvijenih zemalja u kojima je globalizacija ostavila jak pečat pa odlaze ondje gdje mogu, ogoljeno rečeno, svjedočiti tuđim mizernim uvjetima života.

Možda ova dva mjesta ne kotiraju visoko na ljestvici turističkih nomada, ali bogatom poviješću zaslužuju da ih posjetite. Kršan ima impozantan stari grad, a Plomin je mnogo više od posuđenog imena za termoelektranu.

U nekoj igri asocijacija, kad biste reverzibilnim slijedom na odgonetnuti pojam trebali dodati kratko pojašnjenje u pokeru istarskih asova, brzo biste se snašli. Humu biste dodijelili pojam - najmanji grad na svijetu, Višnjanu - zvjezdarnica, Motovunu - biser srednjovjekovlja… i tako dalje. Kad bi vam netko spomenuo Plomin, prvo što bi vam na pamet palo bilo bi - termoelektrana i time biste, osim ako vam svijet izmjenične i istosmjerne struje nije draži od civilizacijskih znamenitosti, nanijeli veliku štetu tom mjestu koje u paru s nedalekim Kršanom čini vrijedan arhivski materijal.

Najčešće ozljede u prometu su trzajne. Zbog složenosti vratne kralježnice one mogu biti opasne te nerijetko zahtijevaju opsežne pretrage i liječenje. Zato i liječnici pozivaju motocikliste na nošenje sve potrebne opreme, a sve vozače na umjerenu vožnju.

Dolaskom ljeta počela je i sezona godišnjih odmora pa je na prometnicama sve više vozila, zbog čega opreza nikad dosta. Iako je prvi put u 2010. godini u prometnim nezgodama u Hrvatskoj broj smrtno stradalih osoba smanjen, policijska izvješća i dalje bilježe stradavanja na prometnicama. Za ljetnih dana prometnim nezgodama pokazalo se, uz alkohol, najčešće kumuju neprilagođena brzina vozila, pri čemu je nemali broj stradalih motociklista, odnosno vozača koji su tek položili vozački ispit. Prema riječima dr. Ante Muljačića, v. d. predstojnika Klinike za traumatologiju i pomoćnika ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite KB-a Sestre milosrdnice, u traumu nerijetko zaprimaju ozlijeđene mlade vozače, osobito motocikliste jer su oni najizloženiji brojnim ozljedama.

S ljetnim mjesecima dolaze jela prilagođena tom godišnjem dobu, ne odveć začinjena i kalorična. Naš vam je kuhar osmislio cijeli meni koji će vas osvježiti. Započet ćemo obrnutim redoslijedom, s desertom koji možete brzo pripremiti u U bilo kojoj prigodi.

S hvaljenim albumom Pistaccio Metallic TBF nastavlja svoj neprekinuti iznadprosječni niz. Kao i uvijek, koliko o glazbi, priča se o stihovima jednog od frontmena Saše Antića, koji opet na svojstven način analiziraju splitsko i hrvatsko društvo. Sam autor reći će da iza njegovih tekstova nema velike mudrosti, odnosno da je najvažnije biti iskren.

Malo je bendova u Hrvatskoj koji u kontinuitetu snimaju dobre albume i iz godine u godinu postaju sve relevantniji. The Beat Fleet jedan je od rijetkih primjera tog neprekinutog kvalitetnog niza.

Dacijin SUV Duster odlično se prodaje na svim tržištima, a plijeni dobrim odnosom dobivenog i uloženog. Testna verzija opremljena je plinskim uređajem, pa ćemo mjeriti i što je isplativije, benzin ili plin.

Ono što Renault radi s Dacijom tržište je očigledno prepoznalo. Naime, konstrukcijom jednostavnih i pouzdanih automobila, koji ne zahtijevaju prevelike financijske izdatke, Francuzi su krijući se iza rumunjskog brenda mnogim kupcima ponudili jeftino prijevozno sredstvo, korektno u ključnim detaljima. Tako je bilo s Loganom i Sanderom, a sad i s Dusterom, koji tu ljestvicu podiže još više. U klasi malih i kompaktnih SUV-ova teško ćete naići na ovakvu financijsku ponudu. Duster s pogonom na sva četiri kotača stoji manje od 120 tisuća kuna.

Nema sumnje da će Trezia na prvu razočarati poznavatelje i ljubitelje legendarne japanske marke. Performanse su mlake, nema nisko težište, bokser motor ni pogon na sve kotače te je dojam da beskompromisan Subaru čini neoprostivi kompromis. Posebno stoga što je ustvari riječ o blizancu Toyote Verso S. No sjetimo li se malog Justyja, vidjet ćemo da im ovo nije prvi put. Rupe u asortimanu postoje i očito predstavljaju sve veći tržišni hendikep, a osim toga, dostizanje zadanih razina emisija CO2 gotovo je nemoguće postići Imprezama, osim ako im ne izvadite motore.