Hrvatski autoklub

Istraživanje koje smo prije nekoliko godina proveli u partnerstvu s europskim autoklubovima pokazuje da su zone radova često neprimjereno označene, pa vam svakako preporučamo oprez, maksimalnu koncentraciju i smanjenje brzine vožnje sukladno postavljenim znakovima ograničenja.

Kad je riječ o zonama radova na hrvatskim cestama, u informativnom centru Hrvatskog Autokluba dobili smo informaciju kako najviše problema ovoga ljeta ima na državnoj cesti D1, između Debelog Brda i Korenice. Dio te dionice još  nije asfaltiran, vozi se po makadamu i moguće je stvaranje zastoja.

Premda je polovina ispitanika tijekom dosadašnjeg vozačkog staža barem jednom uslijed kvara morala pozvati službu pomoći na cesti, a svakom petom to se dogodilo u posljednjih godinu dana, samo 12% će prije putovanja otići na kontrolni pregled vozila kod mehaničara ili u najbliži autoklub.

Iako aktualni tijekom cijele godine, savjeti kako sigurno i bezbrižno automobilom stići do željenog odredišta ljeti učinkovitije dopiru do vozača. Činjenica da kreću na ljetovanje, često s cijelom obitelji, i da zbog neopreznosti mogu prokockati sate, možda i dane godišnjeg odmora, vozače čini opreznijima i temeljitijima u pripremi putovanja. Počevši od rutiniranih radova kao što su provjera razine ulja ili pritiska u gumama pa do studioznijih pristupa koji uključuju prikupljanje informacija o vremenskoj i prometnoj prognozi, glavnim i alternativnim pravcima putovanja, kupnji opreme i pribora za neplanirane situacije itd.

Hrvatski trajekt se predstavio kao dobro servisirani brod s obzirom na njegovu starost, odnosno njegovi nedostaci su vrlo maleni.

Pun trajekt automobila i putnika potonuo je 16. Travnja ujutro unutar tri sata. Više od 300 osoba je poginulo ili se još smatra nestalima. Brodske nesreće kao što je bila ova kad je potonuo trajekt u Južnoj Koreji redovito pune naslove u medijima. A nesreće se ne događaju samo u zemljama s malo ili bez ikakvih sigurnosnih propisa, ili gdje su trajekti kao plutajući lijesovi česti prizor. Takvi incidenti se događaju i na trajektima u europskim vodama. Sigurnost trajekata je još kritična i važna tema.

Ova četiri automobila dio su iste klase i istog razreda premium kompakta. U nekim detaljima su vrlo slični, a u drugima ne mogu biti više različiti, od BMW-a sa stražnjim pogonom pa do Giuliette s dobrom cijenom.

Doista je lijepo biti u ovome društvu - četiri premium kompakta koji su daleko od diskontne ponude, ali i isto tako nude i malo više nego njihovi nepremium konkurenti. Alfra Romeo Giulietta nedavno je redizajnirana, BMW serije 1 je u drugoj generaciji, a svježi su na trži-štu i novi Audi A3 te Volvo V40. Kao i kod ostalih kompaktnih automobila, ova su četiri vozila na rubu onoga što bismo mogli nazvati obiteljskim automobili-ma. Ako su vam potrebe za prostorom manje, tada oni definitivno mogu po-služiti, a ako su veće, morat ćete tražiti dalje.

Nedavno se s prilično visokih funkcija u Toyoti moglo čuti da će od 2016. početi raditi iznimno atraktivne automobile. Što znači da su vjerojatno i sami svjesni da im trenutačni rooster nije vizualno najmoderniji. Primjer je i Toyota RAV4 koja je dizajnerski prilično konzervativna. Bio bi to još veći problem da ispred imena RAV4 ne stoji Toyotino nego neko drugo ime. Zašto?

Sloboda kretanja koju je automobil donio učinila ga je kreatorom modernog stila življenja, a motorna industrija postala je jednom od najvažnijih svjetskih grana. Suživot s automobilom nije nikad bio lak, ali je zato istodobno bio zabavan i pun anegdota.

Malo je ljudskih izuma koji su uspjeli utjecati na društvo kao automobil. Kroz 128 godina razvoja postao je esencijalnim dijelom svakodnevnog života milijardama ljudi širom svijeta. Sloboda kretanja koju je automobil donio učinila ga je kreatorom modernog stila življenja, a motorna industrija postala je jednom od najvažnijih svjetskih grana.

Čak 80 posto onečišćenja bukom u gradovima dolazi od automobila, a drugi izvori buke su građevinski radovi, industrija, a na kraju i razne manifestacije, poput koncerata. Organizam reagira na buku kad ona već prelazi 40 dB (50 dB je glasan razgovor), a opasnost po sluh je buka od 80 dB, kakva se stvara u industrijskim postrojenjima i središtima većih gradova.

Razvojem i rastom gradova, a time i povećanjem prometa te raznih građevinskih i industrijskih radova jedan čimbenik postaje sve veći faktor i problem koji ozbiljno utječe na zdravlje ljudi, ali šteti i životinjama. Riječ je, naravno, o buci ili, kako se još službeno naziva, akustičnom onečišćenju.

Što se konzumacije droga tiče, Split je u devedesetima bio jedan od najizloženijih gradova. Danas je situacija bolja, ali neki drugi gradovi su preuzeli taj tužni primat, a u Hrvatskoj su se pojavile i nove droge.

U drugoj polovici osamdesetih, kad sam tek čuo za heroin, oni za koje se govorilo da se drogiraju bili su iz umjetničkog đira, muzičari, umjetnici koji su nama tinejdžerima bili, što bi se danas reklo - kul. Nismo puno znali o drogi, pogotovo ne koliko je opasna, a tada to nije znala ni policija, ni doktori, ni roditelji, zapravo nitko ništa nije kužio niti previše poduzimao, a sve više i više ljudi se drogiralo u Splitu.

Pogledamo li današnji Irak, vidjet ćemo da je povijest intervencija velikih sila u drugim državama velikim dijelom povijest loših prosudbi, a na kraju i loših rezultata. Iza svega ostaju velike ljudske i materijalne posljedice.

Danas, tri godine nakon povlačenja vojnih snaga iz Iraka, Američka javnost je ponovno duboko podijeljena. I dok jedni otvoreno govore o povijesnom fijasku, žestoko naglašavajući tragične posljedice odluke da se vojno intervenira na Bliskom istoku, drugi bi ponovno poslali američke trupe u ovu državu enormne vjerske, etničke, povijesne, ali i energetske važnosti. Međutim, bez obzira na to kojoj strani danas pripadali, gotovo nitko ne može reći da je osmogodišnji boravak Amerikanaca u Iraku bio uspješan, niti političko-diplomatski, a još manje ekonomski.

U nas je postalo pravilo strašiti ljude kometima, najavljivati kraj životnog ciklusa našeg planeta, a uzročno-posljedično i ljudske vrste. No više od svemirskog kamenja ili izvanzemaljaca, Zemlji može naškoditi njezin najinteligentniji stanovnik - čovjek.

Vjerojatno kao nikad dosad u poznatom i afirmiranom povijesnom standardu obasuti smo morem raznoraznih teza, prognoza, predviđanja i gatanja na temelju sudnjeg dana, smaka svijeta, armagedona i sličnih fatalnih finala života kakvih čovječanstvo i naš planet poznaju. Nerijetko se teorije konačnog raspada oslanjaju na hirovitost i promjenjivost klimatskih (ne)prilika. Što kaže znanost, kakve se situacije očekuju i kako se adekvatno pripremiti?

Kolovoz i rujan idealni su mjeseci za aktivni odmor. A u Hrvatskoj doista ima mjesta na kojima možete voziti bicikli, trčati, jahati ili se spuštati gumenim čamcem niz riječne brzake.

Biciklizam, jahanje, rafting, kajak i kanu, ronjenje, skijanje na vodi, odbojka na pijesku i svi mogući sportovi s loptom, tenis, stolni tenis, planinarenje, trčanje u prirodi, paintball, kart-cross automobili i hovercraft, streličarstvo… Teško je nabrojiti sve mogućnosti ljetnog aktivnog odmora, niz je gotovo beskrajan. Raspitali smo se za neke od njih i donosimo kratak prijedlog ljetnih aktivnosti u razgovoru s ljudima koji ih organiziraju.

Najteže bolesti, odnosno karcinomi su u porastu u Hrvatskoj. Mnogo se može učiniti kako bi se taj broj smanjio. Zdraviji stil života i preventivni pregledi odličan su temelj rano otkrivanje tih bolesti. Potrebno je samo pokrenuti se i promijeniti nezdrave navike

Poznata je tvrdnja da zdravlje nema cijenu pa je stoga važno da se za njega čovjek pobrine sam i na vrijeme, a ponajprije odgovarajućim načinom života. Prehrambene navike, nepušenje i tjelovježba osnova su zdravog življenja koje mnogi počinju provoditi tek kad obole.

Za dvobroj Revije HAK naš kuhar Berislav Lacković pripremio vam je tri zanimljiva jela i jedan ukusan desert - što drugo poručiti nego probajte ih pripremiti i uživajte.

Postoje dani kad je pametnije okrenuti se i otići iz studija, no iz inata, očaja i frustracije nikad to ne učinim. Na kraju preslikam određeni dio po nekoliko puta te često uništim i ono najmanje vrijedno što sam taj dan naslikao - kaže mladi zagrebački slikar Zlatan Vehabović.

Jedan od naših najcjenjenih mladih umjetnika, Zlatan Vehabović, rođen je 1982. godine u Banjoj Luci, a već do završetka zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti 2006. godine izlagao je na nekoliko grupnih, ali i samostalnih izložbi.

Kad se biciklisti protuzakonito ušuljaju među pješake na nogostup ne silazeći sa svojih prometala, najveća opasnost im prijeti na pješačkim prijelazima.

Težnja za zauzimanjem tuđeg životnog prostora i proširenjem vlastitog konstantno je prisutna u povijesti čovječanstva. Zašto bi tome bilo drugačije kad je promet u igri? Suživot različitih sudionika u prometu uvijek je vrvio spornim pitanjima. Sporne situacije rješavale su se tu češće argumentom snage nego snagom argumenata.

Mazda je već u dvije zadnje generacije svojih automobila sinonim za vozne osobine. Što to konkretno znači na primjeru “trojke”? Prije svega, fino tunirane sve elemente koji utječu na vozački užitak, od papučica, upravljača pa do točnog i brzog šestbrzinskog mjenjača. U vožnji je u svakome trenutku moguće ovo vozilo fino pozicionirati uz mnogo vozačkog samopouzdanja. Stabilnost je također besprijekorna.

Vizualno je novi Yaris još mrvicu atraktivniji, ali s temeljito obnovljenim ovjesom sad je i udobniji, a to je ipak najvažnija vijest o ovom redizajniranome modelu.

Nova maska koja podsjeća na novi Aygo, malene promjene na svjetlima, pokoji dodatak tu i tamo I to je gotovo sve što se tiče vizualnih korekcija na redizajniranom Yarisu. Što uostalom na vizualnom planu i očekivati od redizajna - ne možete mijenjati osnovne konture automobila, platformu i ostalo jer je to neisplativo.

Već je prethodni i10 bio iznimno zanimljiv automobil, a bez pretjerivanja se može reći da je novi i10 trenutačno najbolji Hyundaijev automobil (u kontekstu snage koju ima u klasi) i jedan od najboljih automobila u razredu mini automobila.