Hrvatski autoklub

EuroTest

EuroTest (Quality – Safety – Mobility) je program u kojem HAK sudjeluje kao ravnopravan partner zajedno s 18 autoklubova iz 17 europskih zemalja, koliko ih je danas učlanjeno u konzorcij s tedencijom širenja. EuroTest program podrazumijeva neovisno testiranje europske prometne infrastrukture i usluga sa svrhom i ciljem da ista zadovoljava kvalitativne i sigurnosne standarde za koje autoklubovi i krovno udruženje FIA (Fédération Internationale de l´Automobile), odnosno HAK vjeruju da ih mobilni građani (automobilisti) i zaslužuju, ali i svi ostali sudionici cestovnog prometa.

EuroTest, kronološki pregled aktivnosti HAK-a

• 2004 - Testiranje kvalitete trajektnog prometa u projektu „Ferry Test” izvršena je od strane iskusnih strucnjaka iz "Vereidigte Nautische Sachverständige“ (Hamburg), "Independent Marine Consultants & Surveyors“ (IMCS, Rotterdam), "Nautical Commission to the Court of Commerce“ (Antwerpen) i "Facultat de Nautica“ (Barcelona) između 6. i 19. ožujka 2004., u sklopu kojeg su u R.H. testirani trajekti Marco Polo ( ocjena - prihvatljivo) i Ivan Zajc ( ocjena - prihvatljivo).
• 2005 - “Road works“ - testiranje zone izvođenja radova. Cilj istraživanja bio je pronaći način kako sigurnije voziti kroz zone izvođenja radova na cestama. U RH testiranje je provedeno tri puta u razdoblju od tri godine, koliko je cijelo istraživanje trajalo, a svake godine sa posebnim naglaskom. U EuroTest projektu “Road Works 2005“ (Radovi na cesti) ukupno 15 automobilskih klubova iz 14 europskih zemalja sudjelovalo je u prvom testiranju 2005.g. pod pokroviteljstvom FIA-e. Tada je u Europi testirano 50 zona radova na cesti , a rezultati su bili osrednji, to jest u EuroTest terminologiji “prihvatljivo”. U RH zona radova na autocesti A3 kod Kutine dobila je ocjenu “prihvatljivo” a zona kod Ivanić grada “loše”.
• 2006
  a) EuroTest “Road Works 2006” - U 2006. testirane su 53 zone radova na cestama u 10 europskih zemalja: 10 u Njemačkoj, 8 u Austriji, 5 u Italiji i Nizozemskoj, 4 u Francuskoj, Švicarskoj i Španjolskoj i 2 u Portugalu i Hrvatskoj. U RH zona radova na autocesti A3 kod Zagreba, dobila je ocjenu “prihvatljivo” a zona kod Novske “loše”.
  b) Osim već gore navedenog istraživanja “Road Works 2006” u Europi je provedeno i istraživanje “Car hire 2006” odnosno testiranje iznajmljivanja vozila, posebice u turističkoj sezoni u turističkim središtima, koje je pokazalo da sustav iznajmljivanja vozila treba poboljšanja u svim segmentima.
• 2007
  a)EuroTest “Road Works Zone 2007” - Metodologija je u ovom projektu bila malo izmjenjena u kontrolnoj listi i udjelu tematskih blokova u ukupnoj ocjeni: Označavanje radova 25 % ; Upravljanje prometom 20% ; Sigurnost vožnje 30% ; Označavanje radova noću 10 % ; Sigurnost vožnje 30% i kao sasvim izdvojena kategorija Sigurnosni uređaji 10 %. Inspektori su u EuroTest ispitivanju 2007.g. na 50 autocesta i njihovih radnih zona u jedanaest zemalja bili prisiljeni pokazati „crveni karton“ u mnogo situacija. Ukupno 14 puta. Jedanaest kandidata dobilo je ocjenu “ Loše” a dvoje je dobilo poraznu ocjenu “ Vrlo loše”. Tri su zone radova, ipak dobile visoke ocjene “ Vrlo dobre” dok je 18 zona ocjenjeno s ocjenom “Dobro”. Ukupno je 16 zona radova ocijenjeno ocjenom “ prihvatljivo”. U RH zona radova na autocesti A3 kod Popovače, dobila je ocjenu “Prihvatljivo”, a zone kod Novske i čvora Križ “Loše”.
  b) Testiranje MSA – (Motor Service Area)” , odnosno u prijevodu “PUO – prateći i uslužni objekti”. Provedeno istraživanje razine usluge pratećih uslužnih objekata na autocestama. Uz bakteriološki test sanitarnog čvora, uzeti su u obzir i čimbenici sigurnosti, vanjski sadržaji, pristup i unutarnji sadržaji, čistoća okoliša, usluga i cijene, higijena, susretljivost prema obiteljima s djecom, te ponuda restorana. U RH test je proveden na dvije lokacije: Dobra-zapad s ocjenom: „Dobro“ , te Krka-istok također s ocjenom: „Dobro“. c) Projekt PISA, odnosno eSafety istraživanje provedeno je u autoklubovima 12 Europskih država a 8,000 Europskih vozača ocjenilo je sadašnju i buduću sigurnost vozila putem internetske ankete. Ovaj projekt je proveden u cilju istraživanja iskazanih sklonosti vozaca i određivanje smjera, te u kojem smjeru bi razvoj suvremenih tehnologija u vozilu trebao krenuti. d) Projekt „Pedestrian crossing“ - „Pješački prijelazi“ pokrenut je kao tro-godišnji projekt gdje je prve godine napravljena opsežna analiza prometnih nesreća na i pored pješačkih prijelaza kao i na prometnicama općenito. Ciljevi ovog projekta uključuju akcije: istaknuti potencijalni rizik kada se koristi pješački prijelaz u drugim zemljama, te osvjestiti korisnike (vozače i pješake) na njihova prava i obaveze, te istaknuti u svakoj zemlji, najbolja i najlošija rješenja pješackih prijelaza. „Pedestrian crossing“ 2007 – Rezultat - Godišnje u Europi pogine 8.000 pješaka, izvan i na pješačkim prijelazima, a svaki četvrti na pješačkom prijelazu.
• 2008
  a) „Pedestrian crossing“ 2008 – istraživanje „Pješački prijelazi 2008“ nastavljeno je testiranjem na terenu, a testiranje je provedeno na 215 pješackih prijelaza u 17 europskih glavnih gradova: Amsterdam, Barcelona, Berlin, Brussels, Kopenhagen, Helsinki, Ljubljana, London, Madrid, Munchen, Oslo, Paris, Rim, Stockholm, Beč, Zagreb, Zurich. Kako bi procjenu mogli uspoređivati između različitih gradova, svi prijelazi su bili statistički odabrani unutar temeljito definiranih podrucja svakog grada. U RH je testiran Zagreb, koji je dobio ukupnu ocjenu „Dobro“.
  b)Projekt “Traffic signs” – Prometni znakovi – istraživanje je pokrenuto s ciljem standardiziranja prometnih regulacija, prometnih znakova i signalizacija u cijelom svijetu, s kojima se vozacima olakšavaju putovanja. Iako su standardi prometnih regulativa definirani davne 1968. godine, na temelju Bečke konvencije o prometnim znakovima potpisane od strane 56 država, stvarnost je ipak ocrtala drugačiju sliku i rezultati ukazuju da je potrebno nadopuniti i prilagoditi regulativu, te uložiti veliki trud da bi se poboljšalo stanje na terenu u pogledu vizualnog vođenja prometa.
  c) EuroTest projekt ESC 2008 – testiranje implementacije i ponude ESC sustava kod distributera vozila, proveden je u 10 europskih zemalja gdje se provjeravala kvaliteta provedbe implementacije ESC sustava u svakodnevni život kroz kupnju vozila sa navedenim sustavom. Standardno, testiranje je provedeno uz pomoć t.zv. „tajanstvenih kupaca“ koji su obilazili po 50 distributera svih većih proizvođača vozila (ukupno 10 proizvođača), u svakoj zemlji tako da je uzorak ovog testiranja 500 provjerenih prodavača vozila, a rezultati nisu bili dobri ili prema EuroTest terminologiji “Prihvatljivo”.
  d) Istraživanje “Park and ride” (“ Parkiraj i vozi”) 2008: Ideja je jednostavna. Voziti do periferija grada, vozilo ostaviti na parkiralištu i prijeći na javni prijevoz do centra grada. Park&Ride (P+R) [Parkiraj i vozi (P+V) ~ u daljnjem tekstu P+R] je dokazano je praktično rješenje za vozače automobila. Ne samo da se štedi vrijeme i novac, sustavi P+R također doprinose smanjenju prenatrpanosti i zagađenja u gradskim središtima. Međutim kao i sve ostalo u Europi, P+R sustavi se znatno razlikuju s obzirom na njihove nazive, putokaze i određivanje cijene, kao i po broju važnijih gradova, koji nije uvijek ravnomjerno predložen ili pak ne postoji zajedničko razumijevanje u pogledu organizacije sustava P+R. Sve se to otkrilo u istraživanju koje je provedeno u 22 značajnija europska grada. EuroTest je testirao P+R sustave s obzirom na 2 područja: dostupnost, veličina i značajke P+R sustava i povezanost sa lokalnim (javnim) prijevozom. Pažnja je usmjerena i na kapacitet P+R objekta, prometni znak pojedine zemlje, odnosno putokaz i određivanje cijene za integrirani prijevoz. Planovi širenja i zahtjevi P+R sustava jesu čimbenici, koji su također uzeti u razmatranje. U Zagrebu testiranje nije provedeno jer sustav tada još nije bio uveden.
• 2009
  a) „Pedestrian crossing“ 2009 - veliki interes javnosti ali i stručne zajednice dovelo je do toga da je testirano 310 pješacki prijelaza u 31 gradu i u 22 zemlje, odnosno čak i u zemljama izvan nacionalnih klubova - članova konzorcija. U RH je testirano po 10 pješackih prijelaza u opet Zagrebu (ukupna ocjena „Prihvatljivo“) i po prvi put u Dubrovniku (ukupna ocjena „Dobro“).
  b) “Picnic Area” 2009 - testiranje odmorišta bez servisnih sadržaja na europskim autocestama. U Hrvatskoj su testirana odmorišta Modruš zapad, Modruš istok, Lički Osik istok i Krka zapad. Odmorište Modruš zapad između Ogulina i Brinja ocijenjeno je kao izvrsno i bez nedostataka. Sva ostala su takoCer dobila ocjenu „jako dobro“, osim Modruš Istok koji je dobio ocjenu „dobro“. Ukupni rezultati u EU su poražavajući: dodijeljeno je 17 ocjena „vrlo loše“, 22 ocjene „loše“, 22 ocjene „prihvatljivo“, 29 ocjena „dobar“ te 11 ocjena „jako dobar“, a zaključak je istraživača kako većina europskih odmorišta ne pruža priliku za odmor a kamoli za opuštanje.
  c) „Public transport“ – u 23 europska grada izvršeno je kompleksno testiranje kvalitete javnog prijevoza sa stajališta putnika. Za prikupljanje informacija o kvaliteti javnog prijevoza u gradovima EuroTest je ovlastio Sveučilište “University of Stuttgart” odjel za planiranje prijevoza i prometno inženjerstvo, za provođenje komparativne analize javnog prijevoza (PuT). Osrednji rezultati ovog testiranja prezentirani su u 2010. godini i pokazali su da su sustavi javnog prijevoza često prekruti i slabo integrirani u prometnim sustavima gradova. Pouzdanost sustava, vrijeme putovanja, pravovaljana, jednostavna i jednoznačna informacija, udobnost, sigurnost, lako prelaženje na druge vidove prometa ...i t.d., odlike su javnog prijevoza, koje su stavljene na test, a Zagreb je bio na začelju od 23 testirana grada.
• 2010
  a) City roadworks 2010 – Radovi na cestama u gradovima su bolji nego što možda mislite, barem u gradovima gdje je ove godine provedeno EuroTest istraživanje City roadworks 2010 ( Gradski radovi na cestama 2010 ). Radovi na cestama u gradovima, gotovo uopće ne dovode do zagušenja i zastoja u prometu kao što to vozači često tvrde. To je zapanjujući rezultat EuroTest inspekcije na 57 lokacija radova na cestama u dvanaest većih europskih gradova, odnosno u Barceloni i Madridu, u Španjolskoj, Berlinu i Münchenu, u Njemačkoj, Amsterdamu u Nizozemskoj, Bruxelles u Belgiji, Ljubljana u Sloveniji, Luksemburg u Luksemburgu, Pariz u Francuskoj, Rim u Italiji , Beč u Austriji i Zürichu u Švicarskoj. U Zagrebu nažalost nije proveden test, jer nije zadovoljio kriterije, s obzirom da nije bilo dovoljno dugoročnih radova u svibnju 2010. godine kada je test proveden u cijeloj EU. Za sveobuhvatne provjere EuroTest je zadužio Zavod za planiranje prometa (Fakultet prometnih znanosti "Friedrich List") na Technische Universität Dresden koji su na terenu između 12. travnja i 21. svibnja, posjetiti svaku lokaciju radova na cesti od ponedjeljka do petka, tijekom dana i noću.
  b) LABEL 2010 – Odmorišta (parkirališta) za teretna vozila. Projekt EU-a t.zv. LABEL, lansirao je prvi paneuropski, objektivni sustav certificiranja standarda na Odmorištima za teretna vozila (Truck Parking Areas ) izraženi kao različite razine usluge i sigurnosti. EuroTest program, kojeg je pokrenulo 18 partnera autoklubova u 16 europskih zemalja, između kojih je i HAK, značajno pridonose tom procesu s aktualnim testom odmorišta za teretna vozila (TPAs) diljem Europe. Raspored testiranja uključio je ukupno 50 specijaliziranih odmorišta u jedanaest europskih zemalja: po dva u Belgiji, Bugarskoj, Nizozemskoj, Austriji, Češkoj i Mađarskoj, po šest u Velikoj Britaniji i Italiji, zatim po osam u Španjolskoj i Francuskoj, te deset u Njemačkoj. Odmorišta su odabrana prema njihovoj lokaciji na međunarodnim teretnim rutama i svojstvima. Polovica ih je predloženo od strane partnera EuroTest klubova, a druga polovica je odabrano iz popisa od 70 odmorišta, koja su podnijela zahtjev za certifikaciju od strane Dekra i Atlantis ispitivačkih instituta, ADAC-ovih partnera u projektu LABEL. To je osiguravalo kvalitetnu usporedbu između širokog spektra standardnih parkirnih područja i odmorišta, koje vode operatori svjesni prvenstveno sigurnosnih postavki odmorišta jer imaju za cilj dobivanje certifikata
  c) EPCA 2010 – testiranje sigurnosti pješačkih prijalaza u 18 europskih gradova od kojih je u RH testiran Split. Treća godina testiranja na terenu donjela je mnoge novosti ali i potvrdu činjenica da stanje sigurnosti na pješačkim prijelazima ostavlja mnogo mjesta za zabrinutost. Rezultati testiranja predstavljeni su 9.prosinca 2010. kada je zaključen trogodišnji terenski test. U tri godine terenskog istraživanja ukupno je testirana sigurnost 795 pješačkih prijelaza u 66 europskih gradova, od kojih su neki testirani više puta ( kod nas je Zagreb testiran dva puta). Kratki zaključak je da pješački prijelazi trebaju značajna poboljšanja.
• 2011
  a) „Petrol stations 2011“ – testiranje benzinskih postaja na europskim autocestama. Fokus testiranja bio je na 77 benzinskih postaja smještenih uz glavne rute putovanja u jedanaest europskih zemalja: dvanaest u Njemačkoj, devet u Italiji i Švicarskoj, osam u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj, sedam u Austriji i po četiri u Belgiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Češkoj. Druge usluge i dodatni sadržaji koji se često nalaze uz benzinske postaje nisu bili uključeni u ovaj test. Stručnjaci su koristili opsežnu kontrolnu listu koja sadrži oko 80 pojedinačnih stavki koje su bile podijeljene u sljedeće kategorije: točke ulaska i izlaska (udio u ukupnoj ocjeni 20 %), područje za punjenje (25%), trgovina (10%), sanitarni čvor (11%), higijena (14%) i cijene (20%). Zaključak je bio da je potrebno uvesti detaljne putokaze benzinskih postaja na autocestama, uvesti visok stupanj sigurnosti na mjestima ulaska i izlaska, sveobuhvatne sadržajne usluge u području punjenja, kao što su rukavice za jednokratnu upotrebu ili tlakomjeri za pneumatike, i na kraju širok raspon roba koje se nude u trgovini. Većina benzinskih postaja uz autoceste u Europi već danas djeluju na visokoj razini u gore nabrojanim kategorijama. Međutim, postoji značajan prostor za poboljšanje kada je u pitanju opremanje objekata (pogodnih za invalidne osobe) i čistoća sanitarija. Potrebno je također uskladiti cijene u trgovinama i po mogućnosti prikazivati cijene goriva na promjenjivim svjetlosnim putokazima na autocesti.