EPCA (Procjena sigurnosti pješačkih prijelaza)

2009.

EPCA

Hrvatski je autoklub, danas 24. studenoga, kao i u svim zemljama sudionicama EuroTest-ovog testiranja, objavio rezultate testiranja 12 pješačkih prijelaza provedenih sredinom srpnja 2008. godine u gradu Zagrebu.

Opsežno testiranje pješačkih prijelaza provedeno je u sklopu EuroTest programa zajedno s 18 europskih automobilskih klubova: ADAC (Njemačka), AA (Velika Britanija), ACI (Italija), ACL (Luksemburg), ACP (Portugal), AL (Finska), AMZS (Slovenija), ANWB (Nizozemska), FDM (Danska), FFAC (Francuska), NAF (Norveška), ÖAMTC (Austrija), RACC and RACE (Španjolska), TCB (Belgija), TCS (Švicarska) i HAK (Hrvatska). Testiranje koje je provedeno u Zagrebu, obuhvatilo je 12 pješačkih prijelaza u zoni turističkih pravaca kretanja, u ukupnoj dužini od 2,4 km.

Cilj EuroTest-ovog testiranja bio je da se snimi i prikaže realna situacija sigurnosti za pješake/turiste grada Zagreba, te izvući zaključke i smjernice kojim bi se mogla povećati sigurnost na pješačkim prijelazima na cijelom području Europe.

Ukupno je testiranjem u sklopu EuroTest-ovog programa, u navedenim klubovima, obuhvaćeno 213 pješačkih prijelaza u 17 europskih gradova. Koordinator međunarodnih projekata u HAK-u, Davor Georg Lisicin, istaknuo je i vrlo zabrinjavajuću činjenicu za Hrvatsku.

"Broj poginulih na milijun stanovnika, na pješačkim prijelazima, u Hrvatskoj je 28, dok je primjerice u Sloveniji 18, dok je u Italiji 13. Upravo su te brojke motiv testiranja pješačkih prijelaza. Želimo svima ukazati na stanje gdje smo trenutačno i ujedno pozvati sve relevantne čimbenike prometa ali i medije kako bi zajedno smanjili ovu brojku" – istaknuo je Lisicin. Voditelj projekta EuroTest u HAK-u Darko Brozović, prezentirao je rezultate testiranja i istaknuo da se metodologija testiranja vršila prema grupama sigurnosnih kategorija iz kojih se izračunavala ukupna ocjena svakog pojedinog pješačkog prijelaza.

Službena stranica rezultata 2009. godine

2008.

Testiranje pješačkih prijelaza održano je u Zagrebu 7. i 8. srpnja, dok su testiranja za Dubrovnik predviđena za 13. i 14. srpnja. Testiranja se provode u sklopu EuroTEST –ovog programa kojeg provode stručnjaci iz talijanskog autokluba (ACI).

Veliki broj pješaka poginulih u prometnim nesrećama u Europi (godišnje u Europi pogine 8.000 pješaka) potaknuo je Svjetsku automobilstičku asocijaciju (FIA), talijanski autoklub ACI i partnere, što uključuje i HAK, da pokrenu program usmjeren na pješačke prijelaze.

Hrvatski autoklub u programima EuroTEST-a sudjeluje od 2004. godine, dok u testiranju pješačkih prijelaza sudjeljuje drugu godinu zaredom. Prošle godine u projektu sudjelovao je samo Zagreb, čije su pješačke prijelaze ocijenili stručnjaci švicarskog autokluba TCS-a, dok ove godine isti projekt provode stručnjaci iz talijanskog autokluba ACI. ACI, koji je zadužen za projekt, ovlastio je CTL (Centre for Transport and Logistics) koji se nalazi na Sveučilištu „La Sapienza“ u Rimu da napravi metodologiju ocijenjivanja pješačkih prijelaza. Na osnovi presjeka 22 sigurnosna čimbenika definirane su grupe sigurnosnih kategorija iz kojih se izračunava ukupna ocjena svakog pojedinog pješačkog prijelaza.

Smjernice prilikom izbora testirane pješačke rute bile su:

  • Visoki turistički interes
  • Dobri transportni uvjeti
  • Blizina kritičnih točaka u prometu
  • Približno slična veličina područja

Temeljem smjernica testiranje je u Zagrebu provedeno na predviđenoj ruti (ulica kneza Branimira - Neznane junakinje - kneza Višeslava - trg Žrtava fašizma - kneza Mislava) ali s izmjenjenim planiranim rasporedom te s nasumično odabranim prijelazima za testiranje. Odabrani prijelazi predstavljaju reprezantativnu statističku masu, dakle od svake vrste prijelaza testiran je po barem jedan - signalizirani prijelaz, jednosmjerni promet, točke kolizije tramvaj - cestovni promet, pješački otoci - u razini i uzdignuti. Nakon provedenog terenskog istraživanja i razgovora s talijanskim stručnjacima saznali smo i prve dojmove tj. preliminarne rezultate testiranja za grad Zagreb, koji su ocijenjeni kao "dobri".

Glavni nedostaci slični su, nažalost, kao i prošle godine:

  • Vozači u pravilu prekoračuju limit brzine (npr. Zeleni val)
  • Vidljivost noću uglavnom ne zadovoljava ili se oslanja na pozadinsko zračenje
  • Konfliktna zelena faza pješaka i desnih skretača predstavlja sigurnosni rizik - recipročno suprotne veličine - protok cestovnog prometa i pješaka

Istaknute su i prednosti:

  • Uglavnom vrlo dobre prostorne izvedbe pješačkih prijelaza
  • U većini slučajeva dobra rješenje za teško pokretne osobe ( spušteni rubnjaci na prijelazima)
  • Taktilne površine i zvučni signali za slijepe i slabovidne osobe

Tijekom boravka kolega iz Italije razmjenjena su i iskustva oko nekih drugih preventivnih akcija. Kolege iz talijanskog autokluba Luca Pascoto i Elke Schmetow iskazali veliko zanimanje za HAK-ovo istraživanje vezano uz utjecaj alkohola na vozače te za prometno edukativnu akciju Sigurno i vješto u prometu i maskotu akcije Zebru. Na kraju istaknimo i iskazano zadovoljstvo naših kolega iz ACI-ija koji su proveli istraživanje u Zagrebu, te se zaputili u Dubrovnik gdje ih očekuje testiranje pješačkih prijelaza u našem turističkom središtu u tijeku turističke sezone. Rezultati iz Dubrovnika, kao i detaljniji zaključci istraživanja biti će objavljeni nakon obrade podataka svih rezultata testiranja.

Testiranje pješačkih prijelaza - Dubrovnik

Testiranje pješačkih prijelaza u Dubrovniku održano je 13. i 14. srpnja također pod vodstvom voditelja projekta za cijelu Europu Francescom Mazzoneom i njegovim kolegama stručnjacima iz talijansko ACI-ija Pietrom Pennom i Gaiom Pellioccioli te kolegom iz Hrvatskog autokluba Igorom Novačićem.

Testiranje u Dubrovniku provedeno je na ukupno 10 pješačkih prijelaza na kojima je ocijenjeni uvjeti njihove dnevne i noćne vidljivosti. Preliminarni zaključci testiranja slični su kao i u Zagrebu, ali uz bitne razlike - duljina samih prijelaza u prosjeku je manja nego na onima u Zagrebu te je proporcionalno prema tome i rizik za pješake manji. Uz navedeno, kao opasnost je posebno istaknuta i "noćna" vidljivost pješačkih prijelaza u Dubrovniku jer korištenje nekih prijelaza predstavlja veliki rizik. Prije svega u Gruškoj luci i na Obali Stjepana Radića gdje parkirana vozila i kontejneri za smeće predstavljaju veliki su sigurnosni rizik jer onemogućuju vizualnu komunikaciju između pješaka i vozača vozila.

Negativno su ocijenjena i neadekvatna arhitektonska rješenja na ulici Andrije Hebranga, jer se moderna rješenja jednostavno ne mogu ukomponirati u povijesnu arhitekturu Dubrovnika te bi izlazak projektanata na teren možda izrodio neka povoljnija rješenja za osobe s poteškoćama u kretanju.

Problem na nekim prijelazima jesu i prekratke zelene faze za pješake u odnosu na duljinu prijelaza dok na jednom prijelazu nisu niti radili semafori. Uz sve nedostaktke kao izrazito negativan detalj istaknut je ponašanje vozača, odnosno redovito prekoračenje brzine koje se događa najčešće noću.

Kao pozitvni detalji, ali i specifičnost, istaknuti su tzv. stoperi, koji sprečavaju da se pješaci "zalete" na ulicu zbog velikog nagiba stepenica dok su spušteni rubnjaci na pješačkim prijelazima i zvučni signali zelene faze za slabovidne pješake također garancija da će biti i pozitivnih bodova u Dubrovniku.

Sveukupno, prvi dojmovi su ocijenjeni kao dobro, ali neki "detalji" odnosno preočite pogreške ruše ukupnu sliku i u "knock-out" kriteriju mogu donijeti manju ocjenu od realne.

Službena stranica rezultata 2008. godine