Hrvatski autoklub

Cijenjene dame i gospodo,
Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske,
Gospodo ministri (predstavnici ministarstava) i saborski zastupnici,
Uvaženi gosti, predstavnici civilnih udruga i medija,
Cijenjeni poslovni partneri,
Poštovani kolege iz tijela upravljanja i stručnih službi HAK-a,
Gospodo prijašnji predsjednici HAK-a,
Dragi članovi Hrvatskog autokluba!

Zadovoljstvo mi je pozdraviti Vas i poželjeti Vam dobrodošlicu na svečanost obilježavanja sto pete godišnjice HAK-a i pokretanja Desetljeća sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020. godina.
Zahvaljujem Vam svima na vremenu i zanimanju za naše aktivnosti, ali i na vašoj kontinuiranoj podršci radu i razvoju Hrvatskog autokluba.

Danas HAK navršava sto peti rođendan. Drago mi je da su s nama i naši prijatelji iz Hrvatskog auto i karting saveza, koji s nama dijele isti početak i članstvo u našoj krovnoj organizaciji, Svjetskoj automobilističkoj federaciji, FIA-i.
Prikaz tog početka, i tadašnjeg vremena vidjeli smo u filmu koji je prikazao ne samo važne godine u povijesti HAK-a, nego i povijest automobilizma u našoj zemlji. Prvog lipnja 1906. godine, samo 20 godina od proizvodnje prvog automobila, u zagrebačkom hotelu Royal, 14 vozača okupljenih u malu skupinu entuzijasta održali su osnivačku skupštinu Prvog hrvatskog automobilnog kluba. Vođeni vizijom slobodnijeg i mobilnijeg svijeta te osjećajući izazove dolazećeg nepoznatog i modernog vremena, osnovali su udrugu koja će razvijati automobilizam i zagovarati interese vozača.
Od početka do danas, HAK je rastao i razvijao se, trajao, dijelio zapreke, poteškoće i upjehe svog okruženja te bio i ostao u funkciji svojih članova. U HAK-u se prepliće mnoštvo iskustava i događanja, vrijednosti i ideja, a sve one čine veliko bogatstvo koje je na korist cijeloj našoj zajednici te prošlim i budućim naraštajima.
Ovom prilikom želim istaknuti kako je HAK danas, osim što je udruga članova i zaštitnik interesa vozača i svih sudionika u prometu, ujedno i vrlo značajan partner državi u obavljanju poslova iz domene javnih ovlasti. To su poslovi provedbe vozačkih ispita i nadzora nad radom autoškola, nadzora nad radom stanica za tehničke preglede, poslovi informiranja o javnosti o stanju u prometu, poslovi homologacije, poslovi izdavanja međunarodnih vozačkih dozvola, poslovi prikupljanja i prodaje carinskih vozila, kao i poslovi tehničke pomoći vozačima na cesti. Sve te poslove HAK obavlja sukladno najvišim europskim standardima, stručno i odgovorno i nastavit će iz unaprjeđivati i razvijati i u budućnosti.
Danas, kao i tijekom povijesti, HAK njeguje vrijednosti i ideje osnivača, ali se i prilagođava novim uvjetima u društvu, novim potrebama naših članova i svih sudionika u cestovnom prometu.

Dame i gospodo, početkom godine predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović ljubazno se odazvao pozivu da nas posjeti povodom Dana HAK-a, prvog lipnja i izrazio je svoju potporu globalnoj i nacionalnoj kampanji cestovne sigurnosti i nastojanjima Hrvatskog autokluba da te visoko postavljene ciljeve te najbolja iskustva, standarde i dostignuća primijeni i u Republici Hrvatskoj.
I u prethodnom razdoblju, prije izbora za Predsjednika, tada kao profesor Josipović bio je aktivni sudionik stručnih skupova u HAK-u i javne rasprave o povećanju sigurnosti na cestama Republike Hrvatske.
Na tome Vam gospodine Predsjedniče, iskreno zahvaljujem te se nadam i vjerujem da ćemo i dalje imati Vašu potporu navedenim aktivnostima, kao i rastu i razvoju Hrvatskog autokluba u duhu njegova Statuta kao nestranačke i nevladine interesne udruge njezinih članova, vozača i svih sudionika u prometu.

Slijedom svega navedenog Upravni odbor Hrvatskog autokluba donio je odluku da Predsjedniku Josipoviću dodijeli najviše javno priznanje HAK-a, proglasi ga POČASNIM ČLANOM Hrvatskog autokluba te da mu na današnjoj svečanosti uručimo i počasnu člansku iskaznicu, što ćemo uskoro i učiniti.

No, prije tog svečanog čina, dame i gospodo, želio bih nešto reći o Desetljeću sigurnosti cestovnog prometa, akciji koja je u cijelom svijetu, pa i u našoj zemlji, obilježena 11. svibnja ove godine, a mi u HAK-u smo joj odlučili posvetiti svoj Dan i svoj sto peti spomen.
Riječ je o velikoj i iznimno značajnoj akciji jer je takav i problem s kojim smo suočeni. Njegove dimenzije su sljedeće: svakoga dana u svijetu u cestovnom prometu pogine više od 3.500 osoba. Ili slikovitije, ekvivalent stradanja je kao da se svakog dana u svijetu sruši 20 putničkih zrakoplova. I tako svaki dan, uz stalni trend povećanja. Riječ je o pravoj cestovnoj epidemiji globalnih razmjera koja najviše pogađa najsiromašnije zemlje i krajeve.(jugoist. Azija, Afrika, Sr.Am)
Pripreme za Desetljeće sigurnosti započete su izvješćem Svjetske zdravstene organizacije i Svjetske banke iz 2004. o prevenciji ozljeda u cestovnom prometu.
Svjetska automobilistička organizacija FIA i nacionalni autoklubovi usvojili su 2006. u Barceloni Deklaraciju o globalnoj cestovnoj sigurnosti.
Temeljem nje pokrenuta je 2007. globalna kampanja Make Roads Safe- Učinimo ceste sigurnima. Sredinom 2009. prihvaćena je Europska povelja o cestovnoj sigurnosti da bi naposlijetku Ministarskom konferencijom u Moskvi krajem 2009. godine, uz prisutnost ministara i predstavnika iz više od 150 država iz cijelog svijeta, uz snažnu podršku UN-a, Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, Svjetske automobilističke federacije i brojnih drugih organizacija usvojena deklaracija koja poziva UN na donošenje Rezolucije i proglašenja „Desetljeća sigurnosti prometa na cestama“.
Ujedinjeni narodi usvojili su je u travnju 2010., a u svibnju ove godine globalna je akcija konačno pokrenuta.
U navedenim aktivnostima HAK je aktivno sudjelovao, pristupivši im među prvim nacionalnim autoklubovima. / Jučerašnje pismo predsj. FIA-e gosp. J. Todta./
Put je, dakle, bio dug. No sad, napokon, imamo jedinstvenu priliku biti svjedoci i sudionici koordinirane globalne te istodobno i lokalne akcije kojoj je cilj smanjiti stradavanje i ozljeđivanje u cestovnom prometu.
Prvi put se ovaj problem prepoznaje kao problem razvoja, siromaštva i javnog zdravstva, kao problem koji nanosi velike štete cijelom društvu, a zemljama u razvoju odnosi od jedan do tri posto bruto društvenog proizvoda godišnje.
Cilj 'Desetljeća sigurnosti u cestovnom prometu' je jednostavan: preokrenuti postojeći negativan trend rasta stradavanja i prepoloviti projicirani rast. Ako to ne učinimo, broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u svijetu do 2030. narast će sa sadašnjih milijun i tristo tisuća na dva milijuna i četristo tisuća poginulih godišnje. Ako to učinimo, možemo spasiti pet milijuna života i spriječiti 50 milijuna ozljeđivanja.
Taj je cilj važan i za našu zemlju. Hrvatska, na sreću, nije dio najlošijih statistika, no može i mora poboljšati stanje. Od 1360 poginulih u prometu na cestama 1990. godine prošle 2010. godinu zabilježeno je 426 poginulih ili oko 10 na 100.000 stanovnika. Ne zaboravimo pri tom da je ovo samo statistika, a da iza svake poginule osobe slijedi osobna, obiteljska i društvena tragedija. Pozdravljamo ovdje novi, peti po redu Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2011.-2020. i ambiciozan zajednički cilj da će 2020. godine u cestovnom prometu u našoj zemlji stradavati manje od pet osoba na svakih 100.000 stanovnika. Taj cilj ovoga trenutka izgleda vrlo ambiciozan, ali su takve brojke već dostignute i prestignute u najrazvijenijim europskim zemljama. A pred nama je 10 godina.
U Desetljeće sigurnosti, kao akciju i kampanju, uključile su se međunarodne organizacije, Ujedinjeni narodi, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska automobilistička organizacija. Uključila se i većina država u svijetu, među kojima je i Republika Hrvatska. Uključile su se mnoge nacionalne institucije, organizacije i udruge.
Pred nama je, dame i gospodo, prilika bez presedana, da poduzmemo sve što možemo i zajedno djelujemo na smanjivanju strašnih brojki u svijetu i u našoj zemlji te da što više proširimo mrežu uključenih na rješavanju ovog problema.
Zbog svega toga, HAK posvećuje obilježavanje sto pete obljetnice osnivanja upravo Desetljeću sigurnosti cestovnog prometa jer mi SIGURNOST ne samo da pišemo velikim slovima, nego se tako prema njoj i ponašamo.
Svi smo pozvani uključiti se: HAK kao predstavnik 165.000 vozača, autoklubovi, udruge i organizacije iz našeg, civilnog, neprofitnog sektora, institucije i ustanove, tvrtke i pojedinci, liječnici i policija, cestari i prometni stručnjaci, donatori i psiholozi i svi drugi, kako bismo uspjeli djelovati u većini lokalnih sredina u našoj zemlji, a posebno naši mediji čija je uloga nezamjenjiva.
Cijenjene dame i gospodo, poznato nam je kako učiniti ceste sigurnijima. Potreban je njihov bolji dizajn, bolje upravljanje brzinom, korištenje pojasa i kaciga, veće poštovanje propisa i pridržavanje pravila. Poznati su nam, dakle, lijekovi za ovu epidemiju. Neki od njih pokazali su se djelotvornima u Hrvatskoj, a neke tek trebamo početi intenzivnije upotrebljavati.
Drago mi je što danas vidim mnoga poznata lica, ali i neka meni manje poznata jer se time širi krug onih koji mogu i žele nešto učiniti i promijeniti.
I dozvolite mi da se ponovo vratim u prošlost. 1896. godine u Londonu poginula je prva osoba u prometu, bila je žena (Bridget Driscoll). Uzrok nesreće i smrti bio je nalet automobila. U izvješću o istrazi ostala je zapisana „ nada da se takva grozna stvar neće više nikada ponoviti“.
Stoga, neka nam i ova rečenica bude dodatni poticaj za angažiranje kako bismo u budućnosti zajednički ostvarili viziju o nula stradalih godišnje.

Dame i gospodo, kako bismo učinili iskorak u tom smjeru, u Hrvatskom autoklubu i Hrvatskom auto i karting savezu, povodom Desetljeća sigurnosti, pripremili smo našu, hrvatsku Deklaraciju o sigurnosti cestovnog prometa.
Njen je visoki pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske, profesor doktor Ivo Josipović, koji će je, uz gospodina Marijana Kostrenčića, predsjednika HAKS-a i mene danas zajednički potpisati.
Želja nam je da je i svi vi pročitate te joj iskažete potporu svojim potpisom a njena načela prigrlite, zagovarate i promovirate u sljedećim godinama.
Hvala vam lijepa.