EuroRAP: Mapa rizika za 3.400 kilometara naših cesta

Objavljeno: 21.3.2012.

U okviru programa EuroRAP, koji u Hrvatskoj vode HAK i Fakultet prometa i veza, izrađena je mapa rizika autocesta i državnih cesta. Na državnim cestama stanje je porazno i sugerira kako bi vozači trebali biti pojačano oprezni.

Predstavljanje rezultata EuroRAP projekta održano je u središtu Hrvatskog autokluba u Zagrebu 21. ožujka, uz prisutnost voditelja radne skupine za provedbu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Vladimira Fabera te brojnih predstavnika cestovnih koncesionara i prometnih institucija.

Konferenciju je s uvodnim govorom otvorio predsjednik Hrvatskog autokluba Ivo Bikić te se pritom obratio prisutnima i rekao:

Ponosni smo što danas objavljujemo kartu rizika naših autocesta i državnih cesta koje se nalaze na glavnim prometnim pravcima u zemlji.

Mi u Hrvatskom autoklubu u EuroRAP-u vidimo prije svega vrlo koristan alat u sklopu realizacije ciljeva Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2020., u koji je ugrađen. Ujedno, objavu karata rizika naše zemlje doživljavamo i u kontekstu prve obljetnice pokretanja globalne akcije Ujedinjenih naroda „Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa“, u kojoj su upravo programi poput EuroRAP-a važan segment.

Cilj Nacionalnog programa i globalne akcije je ostvariti pedeset postotno smanjenje broja stradalih u cestovnom prometu. U svijetu svakog dana pogine 3.500 osoba a oko 140.000 ih je ozlijeđeno. U posljednjih deset godina dva milijuna Europljana izgubilo je živote ili je teško ozlijeđeno na cestama. U Hrvatskoj, u posljednjih deset godina bilo je 623.000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 5.819 osoba a ozlijeđeno je 205.000 osoba, od čega više od 40.000 teže. Cestovno stradavanje je epidemija koja nažalost širom svijeta uzima maha i postaje prava sigurnosna, zdravstvena i socijalna kriza. Posebno pogađa zemlje u razvoju, ali niti najrazvijenije zemlje i posebice njihovi mladi nisu izuzete od ove bolesti. Zbog ove epidemije iskrvari oko dva posto bruto nacionalnog dohotka pojedinih zemalja. I Hrvatska je među njima“ rekao je predsjednik Bikić i dodao: „U HAK-u uvijek tražimo načina kako unaprijediti sigurnost cestovnog prometa. Zato mislimo kako je EuroRAP vrlo vrijedan alat, koji možemo preporučiti za korištenje i kao standard u planiranju i evaluaciji sigurnosti i održavanja naših cesta nacionalnim ali i županijskim i lokalnim institucijama kako bi mogle izvući maksimalnu korist iz ograničenih resursa kojima raspolažu.

I na kraju želim reći kako smo u HAK-u oduševljeni što surađujemo sa sjajnim partnerima iz radne skupine za EuroRAP.

Svima, a posebno kolegama iz Instituta prometa i veza odnosno Fakulteta prometnih znanosti, kao i Ministarstva unutarnjih poslova, zahvaljujem na suradnji. Želimo graditi dalje na toj suradnji izgrađenoj tijekom prve faze projekta, prema viziji koju dijelimo a to je – nula poginulih na našim cestama. Jer zajednički možemo napraviti snažan iskorak i smanjiti rizike za sve sudionike cestovnog prometa, a tada će i vizija o nula poginulih biti dohvatljivija“.

Nakon predsjednikova govora pušten je kratki film u kojem se predsjednik EuroRAP-a Jack Dawson osvrće na veliki korak koji je Hrvatska učinila s mapiranjem prve karte tj. završetkom prvog dijela EuroRAP programa.

Zatim je voditelj EuroRAP projekta u Hrvatskom autoklubu Hrvoje Pećnik kroz prezentaciju predstavio rezultate projekta te između ostalog istaknuo:

„European Road Assessement Programme ili skraćeno EuroRAP čini za ceste ono što je EuroNCAP pokrenuo u autoindustriji. Upozorava korisnike prometnica na opasnosti i sva nadležna državna tijela na nužne korekcije kako bi prometnice bile sigurnije, što je sažeto sloganom „Ceste koje opraštaju“. Cilj je da struka zaštiti vozača.

Pogreške se u životu događaju i vozači nisu izuzeti od njih, ali struka mora pomoći da te pogreške ne budu fatalne. Ako imamo sve sigurnije automobile, moramo se pobrinuti da imamo i kvalitetne ceste. EuroRAP zastupa ideju da vozač ima pravo na pogrešku, a struka mora iznaći načine i mjere za smanjenje posljedica i opsega stradavanja.

HAK je u suradnji s Fakultetom prometa i veza te Ministarstvom unutarnjih poslova pripremio mapu rizika za državne ceste i autoceste u Hrvatskoj. Iza ovog ogromnog projekta velik je posao, odnosno iza njega se krije mnogo analitičkog rada. Naime, na osnovu prometa na određenoj dionici ceste (u EuroRAP-u se dionicom smatra 30-ak kilometara prometnice) i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem utvrđuju se razine rizika. U ovom slučaju pratila se prometna statistika od 2007. do 2009. godine. U protokolu EuroRAP-a ovo je tek prva faza, nakon koje slijedi terensko snimanje stanja posebno opremljenim vozilom. Potom slijedi izračun sigurnosti pojedine dionice s ocjenom koja se izražava zvjezdicama - od jedne (jako loše) do pet (jako dobro). Detaljno se opisuju sve tzv. crne točke, odnosno osobine ceste koje mogu negativno utjecati na nastanak prometne nesreće i njezine posljedice (krivi nagibi ceste, nedovoljna zaštita od izlijetanja, objekti i drveće uz cestu, kanali...) te se potom definiraju preporuke kako popraviti stanje. Treća faza EuroRAP projekta je praćenje stanja, tj. provjera jesu li vlasti i cestari učinili nešto na poboljšanju stanja“.

Državne ceste u crnom

Što se državnih cesta tiče, po prometu i statistikama prometnih nesreća od 2007. do 2009. godine, situacija je zabrinjavajuća. Ogroman dio Jadranske magistrale, gotovo cijela D2 ili Podravska magistrala, D5 koja ide od mađarske granice do granice s BiH, dio D3, dio D1, D6 i D7 primjeri su cesta s visokim rizikom. Dakle, na svakoj crno obojenoj dionici dužine tridesetak kilometara višestruko se ginulo u prometu i teško stradavalo.

Što nam mapa rizika govori? Prvo, mislimo da je nužno da upozorimo sve vas vozače na povećani oprez, pogotovo na dionicama koje nemaju maksimalnu ocjenu - a izvan sustava autocesta takvih i nema. Na dijelovima cesta označenima crnom bojom trebali biste maksimalno pripaziti, smanjiti brzinu i akcepirati sve nesavršenosti cestovne infrastrukture koja vam neće pomoći ako pogriješite i izgubite kontrolu nad vozilom. Drugo, EuroRAP projekt s ovakvim stanjem cesta nameće se kao nužda. Nakon izrade mape rizika - a to je tek prva faza - sljedeći korak trebao bi biti kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom. Rezultati bi bili u obliku vrlo jasnih preporuka, na primjer što konkretno promijeniti na nekoj dionici na Jadranskoj magistrali kako bi vozači bili sigurniji.

EuroRAP program

Neprofitna organizacija EuroRAP osnovana je u Bruxellesu 2002. godine. Njezini su članovi autoklubovi, razne organizacije koje brinu o sigurnosti prometa, predstavnici cestara i vlasti. EuroRAP ima potporu Europske komisije i Svjetske automobilističke federacije FIA-e. U Hrvatskoj EuroRAP projekte provede Hrvatski autoklub i Fakultet prometnih znanosti. O ciljevima EuroRAP-a i rezultatima dosadašnjih testiranja u drugim zemljama Europe možete se informirati na internetskim stranicama www.eurorap.org.

EuroRAP okuplja međunarodne stručnjake, znanstveno-istraživačke institucije, tvrtke za održavanje cesta, autoklubove poput HAK-a i predstavnike javnih vlasti s ciljem analiziranja i razine sigurnosti cestovne infrastrukture te nalaženja mjera za njihovo poboljšanje. U okviru udruge razvijena su tri licencirana programa/protokola po principu da čovjek ili vozač ima pravo na pogrešku ali struka mora naći rješenja i postupke za smanjenje posljedica i opsega stradavanja. Prvi protokol odnosi se na izradu cestovne karte rizika na kojoj se odgovarajućim bojama označava razina rizika na pojedinim dionicama i time korisnicima cesta pruža informacija o rizičnosti pojedinih cestovnih pravaca a nadležne motivira za izvođenje zahvata koji će smanjiti rizik nastanka fatalnih prometnih nesreća. U Hrvatskoj je do danas u suradnji sa Institutom prometa i veza odnosno Fakultetom prometnih znanosti, Ministarstvom unutarnjih poslova i drugim institucijama uključenim u provedbu EuroRAP-a napravljena karta rizika državne ceste D2, „Podravske magistrale“, koja je vidljiva na web-stranicama HAK-a.

Prednosti primjene jedinstvene metodologije EuroRAP programa prepoznata je u Europi i svijetu od svih relevantnih dionika, te je ona implementirana u dvadesetak europskih zemalja te u još 40 zemalja širom svijeta. U EU ovaj način ocjenjivanja sigurnosti predviđen je i 4. Akcijskim planom sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020. a u našoj zemlji novim Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020. Više informacija o cijelom projektu dostupno je na web stranicama HAK-a: http://www.hak.hr/sigurnost-u-prometu/projekti/eurorap/