Hrvatski autoklub

HAK objavio rezultate provjere kvalitete vida domaćih vozača

Objavljeno: 10.10.2013.

Hrvatski autoklub, Essilor i Tifon obilježili su Svjetski dan vida objavom rezultata provjere kvalitete vida domaćih vozača. Riječ je o trećoj takvoj domaćoj provjeri, u kojoj je naglasak bio stavljen na vožnju noću, a pokazala je da mnogi domaći vozači imaju probleme s vidom što je potencijalno vrlo opasno u prometu. Čak 58 posto sudionika izjavilo je kako ima problema s vožnjom noću, a takvih je vozača u skupini starijoj od 40 godina čak 70 posto.

Dobrovoljna provjera vida provedena je tijekom rujna na 408 vozača i vozačica koji nose optička pomagala kao i oni koji ih ne nose, u suradnji sa tvrtkom Essilor, vodećim svjetskim proizvođačem naočalnih leća, a domaćin testiranja bilo je šest benzinskih postaja tvrtke Tifon, u Kastvu odnosno Rijeci, Osijeku, Zadru, Zagrebu i Varaždinu. Provjeru su proveli studenti očne optike Veleučilišta Velika Gorica.

Okupljenima su se uvodno obratili g. Dean Nasteski iz Tifona te g. Jure Mlakar, direktor Essilora za Adria regiju, koji je naglasio važnost provjere kvalitete vida za vozače i zadovoljstvo suradnjom s HAK-om i Tifonom. Vidna oštrina na daljinu osnovno je i često nažalost i jedino testiranje vidne funkcije. Optimalna vidna oštrina, odnosno funkcija centra vidnog polja, je ona od 100%. Vidna oštrina ovisi o oštrini slike koja pada na očnu pozadinu te o funkciji očne pozadine. Prema domaćim propisima, stalno ili privremeno nesposobni su oni vozači (kojima to nije osnovno zanimanje) koji boluju od bolesti, stanja ili anomalija organa vida koje utječu na sigurno upravljanje vozilom ako nisu medicinski uspješno korigirane ili je oštrina vida oba oka, nekorigirana ili korigirana manja od zbrojeno 0,5 (50%), uz uredno vidno polje.

Rezultate provjere predstavio je g. Davor Mihaljević iz tvrtke Essilor. „Prikupljeni podaci pokazuju da 27% naših vozača nema optimalan vid što je gore od prošlogodišnjeg rezultata i Europskog prosjeka od 23%“, rekao je Mihaljević dodavši kako je 6% sudionika imalo vid gori od zakonski propisanog, ili oko 120.000 vozača.

Pokazalo se kako 22% muških sudionika provjere mlađih od 40 godina koji koriste naočale ili kontaktne leće nije imalo optimalan vid. Kod starijih od 40 godina taj je postotak bio 41% onih koji koriste neko pomagalo, a među njima 9% ima vid ispod zakonskog minimuma. Ovi su rezultati usporedivi sa prošlogodišnjim, kazao je g. Mihaljević te zaključio kako se pretpostavlja da predstavljaju objektivno stanje.

Kod vozačica koje su sudjelovale u provjeri, njih 13% mlađih od 40 godina koje ne koriste pomagala odnosno čak 56% starijih od 40 godina koje su koristile naočale ili leće - nije imalo optimalan vid. Rezultat za vozačice starije od 40 godina lošiji je od prošlogodišnjeg a čak 11% njih vozi sa vidnom oštrinom ispod zakonskog minimuma.

Ponovljeni su rezultati iz ranijih provjera jer 13% sudionika svoj vid uopće ne kontrolira a 46% ne kontrolira ga dovoljno često.

Primarijus dr.sc. Igor Petriček, specijalist oftalmolog sa Klinike za očne bolesti KBC Zagreb u izlaganju je naglasio problem vožnje noću. Čak 58% ukupnog broja sudionika izjavilo je da ima problem s vožnjom noću, odnosno 56% muškaraca i 63% žena. Kod vozača starijih o 40 godina taj se postotak penje na 70% odnosno čak 82% žena. „Veći broj muškaraca ne želi priznati da ima problem s vožnjom noću iako kontrola vida pokazuje izrazito loš vid“ naglasio je primarijus Petriček.

Među uzrocima lošeg vida noću su astigmatizam, zablještenje i kontrastna osjetljivost, istaknuo je primarijus Petriček. Astigmatizam, uzrokovan nepravilnom zakrivljenošću rožnice koja bitno oslabljuje vidnu funkciju noću, otkriven je kod 75% sudionika testiranja (76% muškaraca i 71% žena) te kod čak 84% muških vozača starijih od 40 godina. Opasnosti od osjetljivosti vozača na zablještenje od farova vozila u noći ili refleksijom sunca s mokre površine ceste ili stakla izloženo je 30% sudionika testiranja starijih od 75 godina jer ima zamjetne probleme.

Kontrastna osjetljivost ili sposobnost razlikovanja promatranog predmeta od pozadine značajnije je povezana sa prometnim nesrećama nego oštrinom vida koja se najčešće ispituje, kazao je primarijus Petriček.

Tijekom izlaganja, primarijus Petriček govorio je i o provedbi Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače iz 2010. te naglasio kako ne postoji postupnik kako utvrditi koliko vozač vidi na licu mjesta u prometu niti kako postupiti sa vozačima koji imaju barem vidnu oštrinu ispod zakonskog minimuma, što je dvostruko mjerilo u odnosu na postupanje prema alkoholiziranim vozačima. „Zagovaram da se i u nas uvede provjera vida na cesti jer je to moguće jednostavno organizirati kao u SAD-u, Kanadi ili Velikoj Britaniji“ kazao je primarijus Petriček spomenuvši kako inozemne studije već nakon deset godina od uvođenja pokazuju isplativost liječničkih pregleda vida vozača svake dvije godine, uslijed ušteda na manje prometnih nesreća. To se posebice odnosi na gubitke domaćih osiguravajućih kuća od prometnih nesreća uzrokovane lošim vidom koje primarijus Petriček procjenjuje da iznose 5-6 milijuna dolara godišnje temeljem usporedbe sa jednom studijom iz Velike Britanije iz 2012.

Primarijus Petriček preporučio je uvođenje jednostavnih provjera vida vozača i upućivanje na obvezni liječnički pregled nakon 40. godine starosti po uzoru na zapadne zemlje te pozvao na kontroliranje moguće degeneracije žute pjege pri produljenju vozačke dozvole u 80. godini starosti.

Damir Novak iz HAK-a naglasio je kako su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. uslijed usklađivanja sa Direktivama EU nažalost u nas ublažile kriterije oštrine vida posebice za profesionalne vozače te podvrgavanje obveznom liječničkom pregledu. „Neke zemlje EU poput Finske ili Italije imaju restriktivnije modele liječničkih pregleda pri obnovi vozačke dozvole osoba starije, pa i srednje životne dobi“ kazao je g. Novak dodavši kako i naša provjera potvrđuje da veliki broj vozača nije svjestan problema s vidom i izbjegava ga riješiti iako kontrole vida pokazuju da imaju izrazito loš vid i iako znaju da čak 90% svih informacija vozačima dolazi putem vida te da loš vid produljuje vrijeme reakcije vozača i može imati kobne posljedice.