Hrvatski autoklub

Povezanost naprednih sustava mobilnosti i energetske učinkovitosti

Anketa HAK-a i europskih autoklubova - ecoMove

Objavljeno: 4.2.2011.

U rezultatima ankete europskih autoklubova iz 11 zemalja, u kojoj je sudjelovao HAK, sve se više iščitava svijest da bi cestovni promet trebao biti čišći. Projekt Europske unije eCoMove mogao bi u konačnici rezultirati još naprednijim sustavima koji će nagrađivati vozače koji voze "ekološki"

Hrvatski autoklub objavio je danas, 4. veljače, rezultate eCoMove ankete. U rezultatima ankete europskih autoklubova iz 11 zemalja, u kojoj je sudjelovao HAK, sve se više iščitava svijest da bi cestovni promet trebao biti čišći. Projekt Europske unije eCoMove mogao bi u konačnici rezultirati još naprednijim sustavima koji će nagrađivati vozače koji voze "ekološki".

Hrvatski autoklub bio je uključen u projekt, postavljajući na svoje internet stranice anketu s upitnikom, koji je imao cilj utvrditi osjetljivost građana na zaštitu okoliša u cestovnom prometu. Rezultati omogućuju usporedbu osnovnih demografskih podatak o vozačima i njihovom načinu vožnje sa stavovima prema pitanjima zaštite okoliša, a ispitivalo se i korisničko prihvaćanje suvremenih ITS (Inteligentnih transportnih sustava) aplikacija.

U anketi je sudjelovalo 6.147 vozača iz Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Luksemburga, Norveške, Portugala, Slovenije, Švicarske, a među njima je i 216 sudionika ih Hrvatske. Za svaku zemlju ciljani broj odgovora izračunavao se uvažavajući broj stanovnika, a postotak je statistički reprezentativan uzorak u ukupnoj populaciji Europe.

Među zanimljivim nalazima ankete su odgovori na pitanje koristite li sudionici navigacijski uređaj. Čak je 68 posto ukupnih sudionika odgovorilo potvrdno, dok je 32 posto odgovorilo negativno. Pritom muškarci (73 posto njih) koriste GPS navigaciju više nego žene (49 posto).

Vozači u Hrvatskoj navigaciju koriste najmanje od testiranih zemalja – svega 49 posto naših vozača, dok je najviše koriste u Njemačkoj, 78 posto. Među vozačicama i vozačima koji koriste prijenosni ili ugrađeni GPS uređaj za navigaciju, većina njih (77 posto), odgovorili su da ga često koriste. S druge strane, samo 8% ispitanika koristi navigacijske sustave na svakom putovanju. Naravno, najviše se koristi opcija traženja adrese.

Ispitivala se i opremljenost tzv. naprednim sustavima za pomoć vozaču (ADAS, Advanced driver assistance system), kojima je cilj smanjenje potrošnje goriva. Svega 14 posto anketiranih europskih vozača je odgovorilo da nema nijedan takav sustav. U Hrvatskoj se najviše koristi indikator potrošnje goriva, a sustavi poput pregleda tlaka u gumama, indikatora stupnja prijenosa, kontrole brzine ili guma s malim otporom kotrljanja se rijetko koriste. Švicarska ima najniži postotak vozača koji nemaju sustav za podršku u svojim automobilima (tek 6 posto), dok Hrvatska ima najveći postotak (čak 25 posto).

Sudionici su bili zamoljeni ocijeniti dvije izjave. Prva je bila: budući da je okoliš važan za mene, ja provjeravam svoju potrošnju goriva redovito. A druga je: ne mislim da emisija CO2 vozila ima veliki utjecaj na klimu u usporedbi s emisijom industrije.

S prvom izjavom složilo se 68 posto svih sudionika, pri čemu je, zanimljivo, uočljiva razlika između europskih vozača (slaže se 71 posto) i vozačica (slaže se 55 posto).

Što se tiče druge izjave, 28 posto svih sudionika vjeruje da utjecaj zagađenja uzrokovanog vozilima nije značajan u usporedbi sa zagađenjem iz industrije, dok 44 posto sudionika misli da emisija plinova vozila ima veliki utjecaj na klimu i okoliš. Uočljiva je razlika između vozača (42 posto ih misli da emisija iz vozila ima veliki utjecaj na klimu i okoliš) i vozačica (51 posto ih to misli). Zanimljivo je kako 51 posto hrvatskih sudionika ankete dijeli to mišljenje, više od europskog prosjeka.

Kako bi procijenili ponašanje vozača tijekom vožnje, sudionicima je na ocjenu ponuđena izjava: vožnja mi daje osjećaj slobode. Točno 50 posto svih sudionika se složilo s izjavom, što znači da je vožnja za njih više od pukog sredstva za prijevoz. Zanimljivo, uočljiva je razlika između vozačica (54 posto ih se slaže s izjavom) i vozača (49 posto ih se slaže s izjavom), kao i to što je sa 66 posto Hrvatska iznad prosjeka. Isto tako, kod mlađih sudionika (18-34 godine), veće je slaganje s tom izjavom nego kod starijih.

Sudionici ankete mlađe i srednje životne dobi smatraju u većoj mjeri od starijih kako sustavi pomoći za učinkovitu vožnju ne koriste previše osobnih podataka.

Napredni sustavi za pomoć vozačima, koji pogoduju onima koji voze ekološki, vjerojatno će zaživjeti u budućnosti. Ove usluge su namijenjene poboljšanju učinkovitosti vožnje, kao što su dinamičko usmjeravanje vozila ovisno o prometnim uvjetima, popusti i pogodnosti za provedbu učinkovite eko-vožnje (telemetrijski podaci automatski bi se slali operaterima cesta, koji bi ovisno o stilu vožnje svakog vozača odlučivali o smanjenju cestarine) ili definiranje učinkovite rute putovanja, koja može rezultirati produljenim vremenom putovanja, ali i smanjenjem potrošnje goriva i emisije CO2.

Čak je 68 posto svih sudionika ankete prepoznalo korisnost takvog sustava, dok je 74 posto njih dodalo da bi takvi sustavi trebali imati mogućnost isključenja, odnosno da bi vozač trebao odlučivati hoće li ih uključiti ili ne. Zanimljivo je kako je samo 17 posto sudionika bilo spremno platiti ove usluge, nasuprot 59 posto sudionika koji ne bi platili takvu uslugu pomoći vozača, bez većih spolnih ili dobnih razlika, ali sa značajnijim razlikama među sudionicima iz raznih zemalja. Natprosječnih 35 posto hrvatskih vozača bilo bi spremno platiti ovu uslugu. Prednjače slovenski vozači sa 61 posto, a najmanje ih je među njemačkim vozačima, samo 9 posto.

Koliko je zaštita okoliša i održiva mobilnost važna čelnicima Europske unije pokazuje i odluka o pokretanju projekta eCoMove. Korporativni sustavi za mobilnost i energetsku učinkovitost (ili eCoMove) je projekt kojeg financira Europska komisija u okviru Sedmog okvirnog programa (FP7). Trogodišnji projekt je usmjeren na razvoj kombinacija korporativnih sustava i alata, koristeći komunikaciju V2V (vozilo - vozilo) i V2I (vozilo - infrastrukture), kako bi pomogli savjesnim vozačima eliminirati nepotrebnu potrošnju goriva, sustavima upravljanja flotnim vozilima da mogu pružiti poticaje vozačima da štede gorivo i pruža ekonomično upravljanje vozilima, te cestovnim operaterima za upravljanje prometom na energetski najučinkovitiji način.

Sveukupni cilj projekta je smanjiti potrošnju goriva za 20 posto, a time i emisije CO2 uzrokovane prometom. Prvi cilj projekta bio je procijeniti potrebe i sklonosti vozača u različitim europskim zemljama s obzirom na inovativna "zelena" rješenja i usluga suvremenih tehnologija za mobilnost. Ovaj cilj je postignut pomoću on-line ankete nacionalnih autoklubova. U Hrvatskom autoklubu procjenjuju kako je prva anketa eCoMove prikupila oblije zanimljivih rezultata, te kako će se zbog čišćeg prometa razvijati novi sustavi.