Stručni skup "Europa u pokretu" u Hrvatskom autoklubu

Objavljeno: 18.9.2017.

U sjedištu Hrvatskog autokluba u Zagrebu danas je održan stručni skup „Europa u pokretu“ koji su povodom Europskog tjedna mobilnosti organizirali Hrvatski autoklub i Grad Zagreb.

Tradicionalni stručni skup održan je sa sljedećim programom:

		Tema	Izlagač	Institucija
9:30	9:35	Uvodne napomene	Dr.sc. Igor Šiško	HAK
9.35	9:40	21. rujan EDWARD – “Europski dan bez poginulih u prometu”	Mr.sc. Miron Huljak	MUP
9:40	10:00	Projekt „Pravilo 6- Siguran zagrljaj“	Mr.sc. Krešimir Viduka	HAK
10:00	10:20	Izvješće o razinama rizika na dionicama autoceste A3 Bregana- Lipovac utvrđenim prema EuroRAP/iRAP RPS metodologiji	Dr.sc. Marko Ševrović	FPZ
10:20	10:35	Spasilački list/ Rescue Sheet	Darko Brozović	HAK
10:35	10:50	Europski tjedan mobilnosti	Eva Kostevc	HAK
10:50	11:05	„EU Projekt SocialCar“	Iva Bedenko	Grad Zagreb
11:05	11:20	Mreža za održivu urbana mobilnost CIVINET Slovenija - Hrvatska - Jugoistočna Europa	Lidija Pavić-Rogošić	ODRAZ/CIVINET
11:20	11:35	Prometni Master planovi u funkciji urbanog i regionalnog razvoja	Ivan Šimunec	Mobilita Evolva

Miron Huljak, MUP: EDWARD – “Europski dan bez poginulih u prometu”

Na inicijativu TISPOL-a - mreže prometnih policija država EU i ove godine organizira se “Europski dan bez poginulih u prometu” - projekt EDWARD, 21. rujna 2017. godine. U sklopu navedenog, na službenim stranicama ovog projekta nalazi se video spot s preventivnim porukama (link stranice https://projectedward.eu/hr/ ) prevedenim na hrvatski jezik, gdje je i tekst prisege na hrvatskom. jeziku.

MUP je pozvalo sudionike skupa kao i ostale građane da odvoje minutu vremena i ispune “prisegu” i podrže ovaj projekt. Na ovaj način zajedno doprinosimo generalnom cilju - smanjenju broja poginulih i teško ozlijeđenih u prometu te podizanju razine svijesti odgovornog ponašanja u prometu.

Krešimir Viduka, HAK: Projekt „Pravilo 6- Siguran zagrljaj“

Polazeći od spoznaje da tijekom nekoliko posljednjih godina djeca sve češće stradavaju kao putnici u vozilima svojih roditelja, Hrvatski autoklub u suradnji Fédération Internationale de l’Automobile (FIA) tijekom ove godine u Republici Hrvatskoj realizira projekt „Pravilo 6 - Siguran zagrljaj“.

Zakonske poruke o obvezi korištenja dječjih sjedalica su jasne, ali snažnija od tih općih paragrafa trebala bi biti roditeljska briga, jer prethodna istraživanja pokazuju da sustavi sigurnog smještaja djece u automobilu mogu za 80% umanjiti opasnost pogibelji djeteta u prometnoj nesreći. Nažalost ove godine, u prvih osam mjeseci, smrtno je stradalo četvero djece kao putnici u automobilima.

Kako bi spoznali način postupanja vozača HAK je u suradnji sa temeljnim autoklubovima i udrugom „RODA“ proveo anketu i terensko istraživanje o korištenju dječjih sjedalica u vozilima prilikom prijevoza djece.

Čak 85% anketiranih tvrdi da prevoze djecu u adekvatnim dječjim sjedalicama, a 70 % bira sjedalicu imajući ponajprije u vidu kriterij kvalitete- sigurnosti.

Međutim, terenska istraživanja provedenu u 18 gradova Republike Hrvatske pokazala da je u realnosti broj ispravno prevožene djece znatno manji - točnije 44 % vozača ne prevozi djecu u dječjim sjedalicama. Kako u pojedinim situacijama nije bilo moguće utvrditi jesu li djeca u sjedalicama bila vezana (zatamnjena i zamagljena stakla) rezultati su zasigurno porazniji. Roditelji koji ne prevoze u sjedalicama kao razlog navode da se dijete ne želi voziti u sjedalici. U jutarnjim satima (kada dolaze u vrtić) djeca su češće vezana negoli u povratku iz vrtića. Vrlo visok postotak nevezane djece uočen je u popodnevnim satima, ispred sportskih klubova gdje ih odrasli dovoze na treninge.

Najdiscipliniraniji su se pokazali roditelji u Krapini, gdje je više od 87 posto djece prevoženo u skladu s propisima, a najlošije je bilo u Gospiću i Otočcu gdje je tek 30-tak% bilo pravilno vezano.

U sklopu projekta u Reviji HAK-a za mjesec lipanj objavljeni su rezultati testiranja preko 40 dječjih sjedalica, a u studenom slijede rezultati novih testova.

Marko Ševrović, FPZ: Izvješće o razinama rizika na dionicama autoceste A3 utvrđenim prema EuroRAP/iRAP RPS metodologiji

U svibnju 2017., Fakultet prometnih znanosti je za Hrvatski autoklub i Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama proveo pregled 16 dionica autoceste A3 (NP Zagreb Istok – Lipovac), ukupne duljine 502 km u dva smjera. Rezultati provedene analize rizika pokazuju da na velikom broju segmenata pregledanih dionica autoceste A3 postoji nedovoljna zaštita sa desne strane kolnika i povećana mogućnost naleta vozila na opasne objekte uz cestu. Na temelju provedene analize utvrđen je relativno veliki broj nezaštićenih stupova javne rasvjete i vertikalne prometne signalizacije na području odmorišta i u vrhu razdjelnih otoka u zonama ulijevanja/izlijevanja prometnih tokova na području čvorišta. Poseban problem predstavljaju visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda nije postavljena na način da pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. Na određenim segmentima postoji i mogućnost slijetanja vozila u duboki odvodni kanal smješten uz autocestu.

Na temelju dobivenih rezultata proizlazi kako se na relativno velikom dijelu promatranih dionica autoceste A3 može postići veća razina sigurnosti dodatnim ulaganjima u infrastrukturu. Ukoliko se promatra sigurnost cestovne infrastrukture s aspekta vozača i putnika u vozilu, tada je vidljivo da niti jedan segment pregledanih dionica autoceste A3 nije ocijenjen sa najvišim ocjenama (5 i 4 zvjezdica). Sa druge strane, više od 1/3 pregledane trase autoceste A3 (37.47% trase) ocijenjeno je sa SRS ocjenom od samo 2 zvjezdice (srednje visoka razina rizika), dok je sa minimalno prihvatljivom ocjenom od 3 zvjezdice (srednje visoka razina rizika) ocijenjeno 62.53% trase autoceste. Utvrđene razine rizika za motocikliste su još lošije zbog činjenice da čak 84.02% trase autoceste A3 pripada kategoriji visokog rizika (1 zvjezdica).

Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste A3 (NP Zagreb – Lipovac) iznose 163.909.772,00 kn, pri čemu vrijednost BCR omjera iznosi 7. Ukoliko se provedu definirane protumjere nadogradnje i rekonstrukcije promatrane cestovne mreže, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno 1681 prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljedama.

Primjenom predloženog SRIP investicijskog plana značajno bi se povećala razina sigurnosti na promatranim dionicama autoceste A3. U kategoriji rizika za vozače i putnike u osobnom automobilu, nakon provedbe odgovarajućih mjera sanacije, najveći dio segmenata autoceste A3 (oko 95.20%) bio bi ocijenjen sa minimalnom prihvatljivom SRS ocjenom od 3 zvjezdice. Preostali dio cestovnih segmenata (oko 4.80%) bio bi ocijenjen sa 4 zvjezdice. Kumulativni rezultati pokazuju ostvarenje prihvatljivih SRS ocjena na svim promatranim dionicama autoceste A3 što je značajno poboljšanje u odnosu na postojeće stanje u kojem je čak oko 37.47% cestovnih segmenata svrstano u neprihvatljive visoko rizične kategorije. Osim navedenog, postigla bi se i značajna povećanja u razinama sigurnosti za motocikliste.

Darko Brozović; HAK: Spasilački list/ Rescue Sheet

„Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za period 2011.–2020.“ Integrirana su načela iz „Dekleracije“ tj. smanjenje broja poginulih osoba do 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu. Mjere kojima bi se do 2020. godine u Republici Hrvatskoj broj poginulih osoba trebao smanjiti na 213 počivaju na pet stupova: Izgradnja upravljačkih kapaciteta; poticanje sigurnijeg ponašanja; izgradnja sigurnijih cesta; proizvodnja sigurnijih vozila i učinkovita skrb nakon prometnih nesreća. Na ovo potonje važno je obratiti pozornost i određenim akcijama i uz mala ulaganja učinkovitost spašavanja nastradalih se može povećati.

ZLATNI SAT - svaka sekunda je važna - Prečesto je dragocjeno vrijeme izgubljeno u procesu spašavanja zarobljenih u svojim vozilima. Naime sigurnosni dizajn vozila predstavlja za spasitelje ozbiljan izazov ( uklanjanje krovova ), ekipe za spašavanje - suočeni su s čelicima visoke čvrstoće, vozila su znatno pojačana na vitalnim dijelovima, sigurnosne komponente, plinski generatori za zračne zavjese - opasnost su za sigurnost spasioca, javlja se problem pronalaska i odspajanja akumulatora.

Činjenica je da sve te tehničke informacije pomažu u skraćivanju vremena intervencija spasilačkim ekipama ( u RH – vatrogasci ), ideja koja je krenula iz Europe točnije iz ADAC je standardizirani „Spasilački list“ („Rescue sheet“) na formatu A4 a koji bi sadržavao sve relevantne podatke i koji bi bio pristupačan u svakom vozilu na određenom mjestu ( npr. sjenilo za sunce vozila) te bi se morao koristiti u cijeloj Europi. „SL“ je implementiran u mnogim zemljama Europe kao što su : Njemačka, Španjolska, Portugal, Francuska, Luxemburg, Nizozemska, Švicarska, Austrija, Švedska i Rumunjska. U Bosni i Hercegovini, Norveškoj, Finskoj, Češkoj projekti su započeti sa brošurama i digitalnim medijima.

Tehnički podaci za veliki broj marki i tipova vozila su već sada dostupni na internetu, a ova jednoobrazna informacija morala biti dostupna svim spasilačkim ekipama u Europi. Istraživanja su pokazala da ekipama za spašavanje relevantni podaci navedeni u Spasilačkom listu omogućuju – skraćuju vrijeme spašavanja za 30 % (6 – 9 minuta). Potrebno je krenuti u realizaciju projekta i u Republici Hrvatskoj, što će zasigurno rezultirati smanjenjem stradavanja u prometu.

Eva Kostevc, HAK; Europski tjedan mobilnosti

Tjedni mobilnosti održavaju se u europskim gradovima te pružaju prigodu za predstavljanje alternativnih rješenja održive mobilnosti i za poticanje promjena u cilju stvaranja održive prometne strategije.

Svake godine određuje se središnja tema Tjedna te se organiziraju specifične aktivnosti u cilju pokretanja i promicanja trajnih mjera koje podupiru središnju temu.

Tema 2017. godine je ekološka, zajednička i inteligentna mobilnost a odabrana je u cilju kontinuiranog razvoja prometa. Pri tome je naglasak na zajedničko korištenje prijevoznih sredstava putem posredničkog sustava za prijavljene korisnike omogućuju informacijske i komunikacijske tehnologije.

Danas se u Europi razvijaju i programi zajedničkog korištenja bicikala koje korisnici mogu preuzeti na jednoj stanici a ostaviti ih na drugoj. Zanimljivo je da su ti programi brojniji u zemljama s manje raširenim korištenjem bicikla kao urbanog prijevoznog sredstva od sjevernoeuropskih zemalja.

Dijeljenjem, odnosno zajedničkim korištenjem automobila postiže se ekološki prihvatljiva mobilnost, s manjim brojem vozila na cesti, manjom potrošnjom goriva i manje ispušnih plinova. Prvi takav program pokrenut je još 1947. godine u Zürichu, a u posljednje vrijeme zajedničko korištenje automobila postaje sve popularniji način prijevoza.

Iva Bedenko, Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: EU Projekt SocialCar

Projekt SocialCar ušao je u zadnju trećinu provođenja, te se, osim opisa projekta, prezentiraju aktivnosti koje su odrađene u sklopu projekta. Aplikacija RideMyRoute je izrađena i testirana u partnerskim gradovima, a sada se istražuju mogućnosti poslovnih modela koji će omogućiti da aplikacija zaživi na tržištu. Studija „Analiza postojećeg stanja i prikupljanje ulaznih podataka za izradu prometnog modela na relaciji Samobor – Zagreb“ ispituje učinkovitost primjene aplikacije SocialCar pomoću mikrosimulacijskog alata PTV Vissim na trima vrlo opterećenim raskrižjima na rutama Samobor – Zagreb. Zagrebački hackathon, maratonsko dvadesetčetverosatno natjecanje mladih stručnjaka u programiranju, održan je u travnju 2017. godine u ZgForumu u okviru projekta, a pobjednici su sudjelovali na međunarodnom hackathonu u Montrealu. Izrađena je i web stranica http://www.dijelim-voznju.info/.

Projekt se provodi u trajanju od 36 mjeseci u sklopu programa HORIZON 2020, a okuplja 26 europskih partnera iz 14 zemalja. Cilj SocialCara je promijeniti dosadašnju praksu gradske vožnje osobnim automobilom u kojem u pravilu sjedi samo vozač; smanjiti vrijeme putovanja, time i poboljšati okoliš u gradu, na način da bude više putnika u osobnim automobilima i da postoji bolja integracija s javnim prijevozom.

Lidija Pavić-Rogošić, ODRAZ- Održivi razvoj zajednice: Mreža za održivu urbana mobilnost CIVINET Slovenija - Hrvatska - Jugoistočna Europa

CIVINET je mreža gradova i drugih dionika, koji se na području Slovenije i Hrvatske te Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije bave održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima. Cilj mreže je prijenos znanja i dobre prakse te osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se financirati buduće aktivnosti održivog prometa i bolje mobilnosti. Umrežavanje i svi oblici povezivanja su dobrodošli za učinkovitije rješavanje prometnih problema, od razmjene iskustava, znanja i ideja do zajedničkog sudjelovanja i sinergije gradova, što omogućava i bolje korištenje sredstava europskih fondova.

Mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE okuplja 130 članova te je najbrojnija europska mreža CIVINET. Mreža je i vrlo aktivna, godišnje održava minimalno dvije radionice, organizira studijska putovanja te redovito informira članove, ostale zainteresirane dionike i medije putem kvartalnog e-glasila.

Ivan Šimunec,Mobilita Evolva: Prometni Master planovi u funkciji urbanog i regionalnog razvoja

Suvremeno društvo utemeljeno na humanim vrijednostima, koje svojim građanima pruža visoku kvalitetu života, zahtijeva suvremena, inovativna i održiva rješenja. Ako govorimo o prometu, kvaliteta prometnog sustava itekako se odražava na kvalitetu života svih građana.

Suvremena prometna rješenja moraju se prije svega rukovoditi načelima održivosti u cilju izazova s kojima smo suočeni. Građani i gospodarstvo u jedinicama lokalne i regionalne samouprave danas su izloženi velikom nizu izazova koje donosi postojeće društvo. Gospodarske promjene, promjene u sustavu rada i školovanja, te promjene u ostalom društvenom životu zahtijevaju suvremene rješenja. Ako društvo ne odgovori na izazove tih promjena, to negativno utječe na život i rad ljudi.

Europski strateški dokumenti, a i Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, vrlo jasno obvezuju kako je cilj svih regija Europe i Hrvatske postići održivo društvo, a samim time i održivi promet.

Strateški dokumenti koji utemeljuju koncepte održivog prometa nazivaju se Prometni Master planovi te su vođeni načelom prepoznavanja mobilnosti kao osnovnu ljudsku potrebu.

Ukratko, prepoznata je potreba razvoja, izgradnje i organizacije prometnog sustava sa što većim učešćem pješačenja i vožnje biciklom, korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila, otpremanjem robe željeznicom i plovnim putovima, a manje cestom. To svakako ne znači da cestovni prijevoz treba zanemariti, već jednako kao i željeznicu osuvremeniti i adekvatno opremiti kako bi zajednički bili podloga suvremenom prijevozu robe i ljudi.