Stručni skup
Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu
Objavljeno: 21.4.2011.
Udruga obitelji osoba stradalih u prometu i Hrvatski autoklub organizirali su 20. travnja u prostorijama HAK-a u Zagrebu stručni skup "Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu".
Stručnom skupu se odazvao veliki broj uvaženih prometnih stručnjaka iz svih područja prometa koje je kroz program skupa, kao moderator, vodio prof. dr. sc. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta u Rijeci.
U uvodnom govoru brojnim uzvanicima, se ispred HAK-a kao organizatora, obratio predsjednik Hrvatskog autokluba g. Ivo Bikić: „Hrvatski autoklub ove godine obilježava 105. obljetnicu svog osnivanja. Od samog početka HAK se bavio smanjenjem stradavanja u cestovnom prometu i to je ostala naša trajna zadaća, kako te davne 1906. godine tako i danas kad imamo oko 170.000 članova. Načini skrbi o sigurnosti u prometu tada i danas bitno su evoluirali, vizija je ostala ista - biti što mobilniji, a pri tom imati nula poginulih i ozlijeđenih“, rekao je predsjednik Bikić, te dodao: “Za HAK ovu godinu obilježit će međunarodna kampanja za smanjenje stradavanja u cestovnom prometu koju za par tjedana u cijelom svijetu pokreću Ujedinjeni narodi, Svjetska automobilistička organizacija FIA, Svjetska zdravstvena organizacija a podržavaju je i u njoj sudjeluju brojne organizacije i tijela. Cilj te kampanje, koja se zove Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu, je smanjiti stradavanje u prometu u svijetu za 50 posto u sljedećih deset godina. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je oko 50 milijuna, što uzrokuje materijalne štete od više od 500 milijardi dolara godišnje. Ukoliko se nešto ne promijeni, uz sadašnje negativne trendove stradavanje u cestovnom prometu narast će do 2030. godine na oko 2,4 milijuna poginulih svake godine na cestama u svijetu. Potresno je što će samo danas, na dan održavanja ovog skupa, u svijetu u cestovnom prometu poginuti oko 3.500 ljudi, od čega 350 djece. Srećom, brojke za našu zemlju prošlih godina nisu tako loše, ali naš je stav da je i jedna poginula ili ozlijeđena osoba – previše. Utoliko je Hrvatska dio epidemije stradavanja na prometnicama. Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila prošli tjedan dobar je alat za borbu protiv te epidemije i radujemo se njegovoj što skorijoj primjeni“ – rekao je predsjednik Bikić i na kraju zaključio: “ Ideja za skup došla je od naših prijatelja i, sad već mogu reći i dugogodišnjih partnera iz Udruge obitelji stradalih u prometu Dozvolite mi da ovom prigodom i na ovom mjestu iskažem svoje duboko poštovanje, svoje zadovoljstvo i divljenje prema aktivnosti svih članova ove Udruge, a posebno ljudima koji je vode, jer oni svojom hrabrošću, svojom energijom i emocijama, svojim tragičnim i traumatičnim iskustvima osobno svjedoče o dimenziji i opasnostima sudjelovanja u prometu“.
Nakon predsjednika Bikića, s uvodnim govorom, skupu se obratio i predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica, koji se pritom zahvalio HAK-u na pomoći i organizaciji samo skupa te istaknuo: „Mi kao Udruga se zalažemo da politika prepozna brojke koje donose prometne nesreće. Isto tako se zalažemo i da sve političke stranke u svoje programe uvrste borbu protiv tih stravičnih brojki poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama“.
Nakon uvodnih govora prikazan je kratki potresni film o mladićima koji su poginuli 30. srpnja 2007. godine u Bošnjacima, koji zorno predočuje problem alkohola i brzine u prometu te njihovim posljedicama.
Prvu prezentaciju s temom „Osobno upravljanje rizikom“ održao je mr. sc. Nenad Zuber iz Hrvatskog autokluba. Mr. Zuber uveo je okupljene u razumijevanje pojma brzine i dao osvrt na sigurnosni pojam brzine i nesreća kao posljedica brzine u cestovnom prometu.
Prezentaciju „Organizacija policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu“ održao je mr. Ivan Matko, iz MUP-a, opisavši organizaciju policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu i koje su zadaće policije u odvijanju prometa na cestama, nadzoru, sankcioniranju prekršaja i kazni kao i planove za budućnost sa aspekta policijskog posla.
Zanimljivo predavanje održao je mr. sc. Nebojša Doder, vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške i član udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Mr. Doder je u dvije prezentacije „Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa“ i „Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva“ pokazao jasne primjere rješenja nekih problema u cestovnom prometu, a koja bi u budućnosti Hrvatska trebala prihvatiti kako bi povećala sigurnost na prometnicama.
Mr. sc. Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a održala je predavanje na temu „Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu“, a Damir Novak iz Hrvatskog autokluba osvrnuo se na praksu EU zemalja u području upravljanja, kontrole i rješavanja problema brzine na prometnicama EU.
Nakon izlaganja i kvalitetne rasprave o konkretnim problemima, predloženi su zaključci koji će biti upućeni u nadležne institucije kao prijedlozi za poboljšanje stanja u cestovnom prometu i povećanje prometne kulture na prometnicama u Republici Hrvatskoj. Zaključke, kada budu usuglašeni i usvojeni, objavit ćemo na Internetskim stranicama Hrvatskog autokluba.
Istaknimo i da je prigodom održavanja skupa u predvorju zgrade HAK-a bila organizirana i izložba fotografija pod nazivom „Crna strana ceste“ novinara Glasa Istre, Mate Sardelina.
Repozitorij
- Mr. sc. Nenad Zuber: "Osobno upravljanje rizikom" (PDF, 7.80 MB)
- Mr. Ivan Matko: "Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu" (PDF, 9.26 MB)
- Mr. sc. Nebojša Doder: "Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa" (PDF, 3.36 MB)
- Mr. sc. Nebojša Doder: "Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva" (PDF, 4.31 MB)
- Mr. sc. Ljiljana Mikuš: "Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu" (PDF, 974.27 KB)
- Damir Novak, dipl. ing.: "Upravljanje brzinom u zemljama EU" (PDF, 1.05 MB)