Hrvatski autoklub

Sada je dosta!

Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu 2011.-2020.

Objavljeno: 12.5.2011.

Protiv stradavanja u cestovnom prometu cijeli je svijet podigao glas. Krenula je globalna akcija kojoj je cilj u sljedećih deset godina prepoloviti broj stradalih. Pred Hrvatskom su, također, mnoge akcije...

U Hrvatskoj je lansiranje akcije upriličeno, 11. svibnja, u Hotelu Sheraton u Zagrebu u organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Krenut ćemo odmah s brojkama, koje ne govore mnogo o obiteljskim tragedijama, koje su pogodile mnoge, ali su i više nego ilustrativne. U svijetu svake godine u cestovnom prometu gine 1,2 milijuna ljudi, a ozlijeđenih je i do 50 milijuna. Cestovne nesreće najveći su ubojica mladih ljudi u dobi od 15 do 29 godina i deveti ubojica, gleda li se ukupna populacija. Nastavi li se sadašnja progresija promet će 2030. godine biti na 5. mjestu. Više će ljudi umirati na cesti nego od AIDS-a, raka želuca, raka pluća... Gotovo polovica stradalih su biciklisti, motoristi i pješaci. Smrtnost u prometnim nesrećama, invalidnost i ozljeđivanje postali su i javnozdravstveni problem pa nije čudno da iza velikog globalnog projekta Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu 2011.-2020., koji je pokrenut stoji upravo Svjetska zdravstvena organizacija kao krovni nositelj aktivnosti. Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je 2. ožujka 2010. Desetljeće akcije u razdoblju od 2011. do 2020. I ova kronologija možda više od svega govori da je vrijeme mirnog promatranja kako životi nestaju u prometu zauvijek prošlo. Ambiciozan plan predviđa 50 postotno smanjenje broja smrtno stradalih u prometu u svijetu, čime bi se spasilo pet milijuna života – što je mnogo više od trenutačnog broja stanovnika Hrvatske.

“Po prvi puta smo svjedoci i sudionici globalne i istovremeno lokalne kampanje i akcije usmjerene na smanjivanje broja stradalih u prometu. Po prvi puta se stradavanje u cestovnom prometu prepoznaje ne samo kao problem cestovne infrastrukture, vozača, policije, obitelji, počinitelja i žrtve, nego i kao problem javnog zdravstva, koji osiromašuje i nanosi velike štete cijelom društvu. Cilj "Desetljeća sigurnosti u cestovnom prometu" je jednostavan: prepoloviti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u svijetu u sljedećih deset godina. Taj je cilj važan i za našu zemlju, jer znači da će 2020. godine u cestovnom prometu stradavati manje od pet osoba na svakih 100.000 stanovnika. U tu akciju i kampanju uključile su se međunarodne organizacije, Ujedinjeni narodi, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska automobilistička organizacija. Uključila se i većina država u svijetu, među kojima je i Republika Hrvatska. Uključile su se brojne nacionalne institucije, organizacije i udruge. Na nama je, dame i gospodo, da poduzmemo sve što možemo i zajedno djelujemo na smanjivanje strašnih brojki koje ćemo čuti danas i da što više proširimo mrežu uključenih na rješavanju ovog problema. HAK ove godine obilježava 105. obljetnicu osnivanja. Od tada do danas u HAK-u se sigurnost piše velikim slovima a nastojanje da se broj stradalih i broj nesreća u cestovnom prometu smanji naša je trajna misija. Zato ćemo našu obljetnicu posvetiti akciji "Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu", a u njeno provođenje ove i sljedećih godina namjeravamo uključiti naše udružene autoklubove i udruge i organizacije iz našeg, trećeg, neprofitnog sektora i tako ovu akciju i njene efekte približiti većini lokalnih sredina u našoj zemlji” - kazao je prigodom pokretanja Desetljeća u Hrvatskoj predsjednik HAK-a Ivo Bikić.

U Hrvatskoj je 1979. na cestama poginulo 1807 ljudi. Prošle godine poginulo je 426. Napravili smo mnogo, ali zbog svakog stradalog moramo učiniti još više – kazao je prilikom dr. Krunoslav Capak, zamjenik ravnatelja HZJZ.

Prevedu li se sve brojke na hrvatske ceste doći ćemo do tragičnog podatka o 10 poginule djece u prometu prošle godine. Na to upozorava pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Posebice na pravilan prijevoz djece u automobilima, na oprez na pješačkim prijelazima u blizini vrtića i škola, ali i adekvatan prijevoz školske djece u autobusima, koji su nerijetko substandardni, o čemu nerijetko imamo priliku svjedočiti čitajući pomalo bizarne vijesti s prometnica. Boris Orlović, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasio je najvažniji cilj novog Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa:”Do 2010. želimo smanjiti broj poginulih za 50 posto, ne želimo da na hrvatskim cestama gine više od 213 ljudi godišnje, a učinit ćemo sve što je moguće da tu brojku dodatno smanjimo”.

Josip Mataija iz MUP-a predstavio je novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, koji je ambiciozan, ali s razlogom jer iza njega je sve duži red državnih tijela i udruga iz građanskog sektora koje žele da se stanje promjeni – na bolje naravno. ”Moramo jačati medicinsku skrb, kako izvanbolničku, tako i bolničku. Cilj je da se 90 posto vozača pridržava ograničenja brzine (što bi se moglo ostvariti i mnogo oštrijim Kaznenim zakonom koji je u pripremi op. a.), cilj je da 98 posto putnika u autu veže pojas i isti takav postotak motorista vozi s kacigom. Želimo smanjiti i konzumaciju alkohola, odnosno vožnju u alkoholiziranom stanju i izazivanje nesreća. U ukupnom broju nesreća sada te osobe čini 13,5 posto i to želimo smanjiti na 8 posto”-rekao je Mataija.

Dr. Sanja Predavec, iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, govorila je o reorganizaciji službe Hitne pomoći i pomacima koji se planiraju, što je osobito važno zbog pravila zlatnog sata u kojem unesrećenima u prometu mora biti ukazana zdravstvena pomoć. Sada hitna pomoć stiže za 17 minuta u urbani područjima i za šezdesetak minuta u naseljima izvan gradova. Cilj reorganizacija i svega što se čini je dovesti hitnu pomoć na, na primjer, mjesto prometne nesreće za 10 minuta u gradu i za 20 minuta u naselja izvan gradova ili ceste izvan gradova. Dr. Spomenka Rosandić-Tomek iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - Centra za gerontologiju, na skupu je iznijela zanimljivu ideju: “Ako imamo prometne znakove za škole i vrtiće, zašto ne bismo imali i znakove i za Staračke domove.”

Podatak o 2721 osobi koja živi s invaliditetom kao posljedicom prometnih nesreća u Hrvatskoj otkrila je Ivana Brkić-Biloš, voditeljica Odjela za praćenje i prevenciju ozljeda u HZJZ-u. Naglasila je ono što svi žele, a to je multidisciplinarni pristup prometu. Nebojša Čelica, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu zatražio je i veću odgovornost lokalnih zajednica u suzbijanju prometnih nesreća i pohvalio Nacionalni program sigurnosti cestovno prometa naglasivši: “On je najambiciozniji dosad, ali on je samo osnova koju treba provesti i dorađivati. Potrebna nam je snažna suradnja i djelovanje svih zainteresiranih institucija i udruga”. A uloga HAK-a će i dalje biti ista, kao što je uostalom spomenuo i Nenad Zuber na otvaranju akcije: „HAK će javnost upozoravati na prometne probleme, ali i aktivno djelovati nizom akcija za predškolsku, školsku i srednjoškolsku djecu, testirat će prometnu infrastrukturu i predlagati poboljšanja u prometu, jer to čini najbolje i u tome je prepoznatljiv. Naravno, inovativnost i ambicioznost Desetljeća sigurnosti tjera nas da idemo dalje u nove akcije za poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu“.